Kriza u Crnoj Gori: EU, predsjednik i opozicija zabrinuti 'zbog kršenja Ustava'
U cilju rešavanja ustavne krize 20. decembra održan je sastanak opozicije sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem sa koga je zatraženo stavljanje van snage odluka parlamentarne većine o penzionisanju sudija Ustavnog suda.
Do krize je dovela odluka Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore da troje sudija treba da se penzionišu, iako je to u isključivoj ingerenciji Ustavnog suda, što je opozicija okarakterisala kao ustavni puč.
"Nema redovnog političkog života dok se stvari ne vrate u institucionalni red", kazao je predsjednik opozicione Demokratske partija socijalista Danijel Živković nakon sastanka sa Milatovićem.
U skladu sa tim, opozicija je spriječila premijera Spajića da na današnjoj sjednici odgovara na pitanja poslanika u Skupštini.
Nijesu mu dozvolili ni da se obrati novinarima u holu Skupštine. Oni su to učinili, tako što su stali ispred njega i duvali u pištaljke.
Nešto kasnije on je na konferenciji za medije u Vladi ocijenio da opozicija pokušava da izazove krizu.
"Ja ne vidim krizu. Ustavna kriza je kad ne radi Ustavni sud. Imamo pet od sedam sudija, imamo kvorum", istakao je premijer Spajić.
Osim sastanka Milatovića sa opozicijom, povodom ustavne krize odvojen sastanak će održati i stranke Bošnjaka, Albanaca i Hrvata.
Za kasnije popodne najavljen je "susret na vrhu" predsjednika Milatovića i premijera Spajića.
Njih dvojica su u višemjesečnom političkom konfliktu a po pitanju aktuelne ustavne krize imaju suprotstavljene stavove.
Milatović i opzicija se oštro protive odlukama o načinu penzionisanja sudija Ustavog suda, koje su izglasali Spajićev Pokret Evropa sad, prosrpske i stranke proruskog Demokratskog fronta, koje su na vlasti u Crnoj Gori.
Spajić, je nakon što su njegovi poslanici na Odboru glasali za "penzionisanja sudija", od Ustavnog suda zatražio mišljenje o prestanku mandata sudija.
Kako je došlo do krize?
Ustavni sud Crne Gore od predviđenih sedam sudija trenutno ima šest, jer je jedan u avgustu otišao u penziju a procedura za izbor novog još nije počela.
Ustavna kriza nastala je oko načina penzionisanja još troje sudija.
Ustav Crne Gore jasno propisuje da samo Ustavni sud na sjednici može konstatovati koje sudije su ispunile uslov za penzionisanje.
U članu 154 piše "da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje (sudija) utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu".
Na osnovu tog obavještenja Skupština konstatuje prestanak funkcije sudija.
U spornom slučaju, Ustavni odbor Skupštine je 17. decembra, bez takvog obavještenja Ustavnog suda, a na osnovu dopisa predsjednice tog suda Snežane Armenko, konstatovao da su ispunjeni uslovi za penzionisanje troje sudija.
Istovremeno je donio odluku o raspisivanju oglasa za izbor novih.
Sat kasnije na osnovu te odluke Odbora, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao prestanak mandata jednoj od troje, sutkinji Dragani Đuranović.
Za ostalo dvoje sudija Mandić nije imao zakonskog osnova da konstatuje prestanak funkcije jer su oni u "nadležnosti" predsjednika države.
Penzionisanjem troje, sud bi ostao sa samo troje sudija, što bi značilo njegovu blokadu u smislu odlučivanja do izbora novih.
Od tih potencijalno četvoro nedostajućih sudija, dvoje novih predlaže Skupština a dvoje predsjednik države. O predloženim kandidatima glasa se u parlamentu, gdje moraju da dobiju podršku 54 poslanika od 81 da bi bili izabrani.
Sastanak Milatović - opozicija
Osim lidera DPS, Danijela Živkovića, na sastanku sa Milatovićem bili su predstavnici URA, Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative(HGI).
Poruka vladajuće većine je da svako može da preuzme ulogu Ustavnog suda, ako ima dovoljan broj glasova, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.
"Ustavni puč odvija se režiji diletanata koje predvodi Milojko Spajić, a izvodi Andrija Mandić. Odlučni smo da zajedničkim potezima odbranimo Ustav", naveo je lider Pokreta URA Dritan Abazović.
On je pozvao predstavnike manjinskih partija, koji su u vlasti, da im se pridruže kao i poslanike Spajićevog Pokreta Evropa sad, a koji, "smatraju da njihove kolege ne rade dobar posao".
Pored svih različitosti opozicija se ujedinila da odbrani ustavni poredak, poručio je predsjednik HGI Adrijan Vuksanović.
Milatović je nakon sastanka ocijenio da je situacija veoma ozbiljna, jer je Odbor protivpravno i protivustavno djelovao:
"Partija premijera bila je odlučujući faktor, zato što su imali četiri poslanika u Ustavnom odboru koji je na kraju preuzeo nadležnosti Ustavnog suda. Čini mi se da je izlaz iz ove situacije da se poništi odluka Ustavnog odbora".
Uoči sastanaka Milatovića i Spajića
Premijer Spajić je rekao da će mu primarni zadatak na sastanku, koji je zakazan za 17 sati, biti "da Milatovića izvuče iz zagrljaja DPS-a i ostatka opozicije".
Dodao je da ne vidi ideološke razlike između Milatovića i njega.
Njih dvojica su bili su ministri u prvoj Vladi, nakon smjene vlasti DPS 2020.
Nakon što je ta Vlada smijenjena, formirali su Pokret Evropa sad. Zahvaljujući popularnosti istoimenog ekonomskog programa kojim su povećali plate, osvojili su predsjedničko i premijersko mjesto.
Februara ove godine, nakon dugotrajnih sukoba, Milatović je napustio partiju.
Do krize je dovela odluka Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore da troje sudija treba da se penzionišu, iako je to u isključivoj ingerenciji Ustavnog suda, što je opozicija okarakterisala kao ustavni puč.
"Nema redovnog političkog života dok se stvari ne vrate u institucionalni red", kazao je predsjednik opozicione Demokratske partija socijalista Danijel Živković nakon sastanka sa Milatovićem.
U skladu sa tim, opozicija je spriječila premijera Spajića da na današnjoj sjednici odgovara na pitanja poslanika u Skupštini.
Nijesu mu dozvolili ni da se obrati novinarima u holu Skupštine. Oni su to učinili, tako što su stali ispred njega i duvali u pištaljke.
Nešto kasnije on je na konferenciji za medije u Vladi ocijenio da opozicija pokušava da izazove krizu.
"Ja ne vidim krizu. Ustavna kriza je kad ne radi Ustavni sud. Imamo pet od sedam sudija, imamo kvorum", istakao je premijer Spajić.
Osim sastanka Milatovića sa opozicijom, povodom ustavne krize odvojen sastanak će održati i stranke Bošnjaka, Albanaca i Hrvata.
Za kasnije popodne najavljen je "susret na vrhu" predsjednika Milatovića i premijera Spajića.
Njih dvojica su u višemjesečnom političkom konfliktu a po pitanju aktuelne ustavne krize imaju suprotstavljene stavove.
Milatović i opzicija se oštro protive odlukama o načinu penzionisanja sudija Ustavog suda, koje su izglasali Spajićev Pokret Evropa sad, prosrpske i stranke proruskog Demokratskog fronta, koje su na vlasti u Crnoj Gori.
Spajić, je nakon što su njegovi poslanici na Odboru glasali za "penzionisanja sudija", od Ustavnog suda zatražio mišljenje o prestanku mandata sudija.
Kako je došlo do krize?
Ustavni sud Crne Gore od predviđenih sedam sudija trenutno ima šest, jer je jedan u avgustu otišao u penziju a procedura za izbor novog još nije počela.
Ustavna kriza nastala je oko načina penzionisanja još troje sudija.
Ustav Crne Gore jasno propisuje da samo Ustavni sud na sjednici može konstatovati koje sudije su ispunile uslov za penzionisanje.
U članu 154 piše "da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje (sudija) utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu".
Na osnovu tog obavještenja Skupština konstatuje prestanak funkcije sudija.
U spornom slučaju, Ustavni odbor Skupštine je 17. decembra, bez takvog obavještenja Ustavnog suda, a na osnovu dopisa predsjednice tog suda Snežane Armenko, konstatovao da su ispunjeni uslovi za penzionisanje troje sudija.
Istovremeno je donio odluku o raspisivanju oglasa za izbor novih.
Sat kasnije na osnovu te odluke Odbora, predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao prestanak mandata jednoj od troje, sutkinji Dragani Đuranović.
Za ostalo dvoje sudija Mandić nije imao zakonskog osnova da konstatuje prestanak funkcije jer su oni u "nadležnosti" predsjednika države.
Penzionisanjem troje, sud bi ostao sa samo troje sudija, što bi značilo njegovu blokadu u smislu odlučivanja do izbora novih.
Od tih potencijalno četvoro nedostajućih sudija, dvoje novih predlaže Skupština a dvoje predsjednik države. O predloženim kandidatima glasa se u parlamentu, gdje moraju da dobiju podršku 54 poslanika od 81 da bi bili izabrani.
Sastanak Milatović - opozicija
Osim lidera DPS, Danijela Živkovića, na sastanku sa Milatovićem bili su predstavnici URA, Socijaldemokrata i Hrvatske građanske inicijative(HGI).
Poruka vladajuće većine je da svako može da preuzme ulogu Ustavnog suda, ako ima dovoljan broj glasova, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.
"Ustavni puč odvija se režiji diletanata koje predvodi Milojko Spajić, a izvodi Andrija Mandić. Odlučni smo da zajedničkim potezima odbranimo Ustav", naveo je lider Pokreta URA Dritan Abazović.
On je pozvao predstavnike manjinskih partija, koji su u vlasti, da im se pridruže kao i poslanike Spajićevog Pokreta Evropa sad, a koji, "smatraju da njihove kolege ne rade dobar posao".
Pored svih različitosti opozicija se ujedinila da odbrani ustavni poredak, poručio je predsjednik HGI Adrijan Vuksanović.
Milatović je nakon sastanka ocijenio da je situacija veoma ozbiljna, jer je Odbor protivpravno i protivustavno djelovao:
"Partija premijera bila je odlučujući faktor, zato što su imali četiri poslanika u Ustavnom odboru koji je na kraju preuzeo nadležnosti Ustavnog suda. Čini mi se da je izlaz iz ove situacije da se poništi odluka Ustavnog odbora".
Uoči sastanaka Milatovića i Spajića
Premijer Spajić je rekao da će mu primarni zadatak na sastanku, koji je zakazan za 17 sati, biti "da Milatovića izvuče iz zagrljaja DPS-a i ostatka opozicije".
Dodao je da ne vidi ideološke razlike između Milatovića i njega.
Njih dvojica su bili su ministri u prvoj Vladi, nakon smjene vlasti DPS 2020.
Nakon što je ta Vlada smijenjena, formirali su Pokret Evropa sad. Zahvaljujući popularnosti istoimenog ekonomskog programa kojim su povećali plate, osvojili su predsjedničko i premijersko mjesto.
Februara ove godine, nakon dugotrajnih sukoba, Milatović je napustio partiju.