Rusija ispalila interkontinentalnu balističku raketu na Ukrajinu
Rusija je rano 21. novembra izvela veliki raketni napad na Ukrajinu koji je nanio štetu u najmanje dvije oblasti, izvijestili su ukrajinske vazdušne snage i lideri oblasti.
Napad, koji je uključivao upotrebu interkontinentalne balističke rakete (ICBM), dolazi nekoliko dana nakon izvještaja da je Ukrajina koristila britanske projektile Storm Shadow i sisteme ATACMS proizvedene u Sjedinjenim Državama za napad na vojne ciljeve dublje unutar Rusije, nakon što je to odobrio američki predsjednik, Joe Biden.
"Ujutro 21. novembra 2024. godine... ruske trupe napale su grad Dnjipro (objekti i kritična infrastruktura) raketama raznih tipova. Konkretno, interkontinentalna balistička raketa je lansirana iz oblasti Astrahana u Ruskoj Federaciji", saopštile su ukrajinske vazdušne snage na Telegramu.
Kremlj je odbio da komentariše navodno ispaljivanje interkontinentalne balističke rakete.
Glavna meta ruskog napada bila je jugoistočna Dnjipropetrovska oblast, najvažnija ukrajinska industrijska oblast, i njegov glavni grad, grad Dnjipro.
Vazduhoplovstvo Ukrajine izvijestilo da je osim ICBM-a, ruski avion lansirao i hipersoničnu raketu Kh-47M2 Kinžal i sedam podzvučnih krstarećih raketa Kh-101.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je šest projektila Kh-101, navele vazduhoplovne snage.
Guverner Dnjipropetrovske oblasti Serhij Lisak rekao je da ta oblast podnijela najveći teret ruskog napada.
"Od ranog jutra, agresor je masovno napao našu oblast", javio je Lisak na Telegramu, dodajući da preliminarne informacije pokazuju da je oštećen industrijski objekat u glavnom gradu Dnjipru, gdje je napad prouzrokovao dva požara.
Eksplozije su takođe prijavljene u Kremenčuku, u centralnoj Poltavskoj oblasti.
Čini se da je ruska upotreba velikog broja sofisticiranih projektila za razliku od uobičajenih napada bespilotnim letjelicama odgovor na to što je Ukrajini Zapad odobrio da koristi neke zapadne raketne sisteme dugog dometa za napade dublje unutar Rusije.
Ruski vojni blogeri i izvori na koje se poziva Reuters izvijestili su 20. novembra da je Ukrajina ispalila do 12 francusko-britanskih projektila Storm Shadow na rusku Kursku oblast, čiji je dio te ruske teritorije pod kontrolom Ukrajine nakon iznenadnog upada ukrajinskih trupa u avgustu.
Portparol britanskog premijera Keir Starmer odbio je da potvrdi da li su rakete korištene u tom napadu.
Prethodno je London dao dozvolu za korištenje Storm Shadows, koje imaju domet od 250 kilometara, unutar teritorije Ukrajine.
Ranije ove sedmice, Ukrajina je navodno koristila krstareće rakete dugog dometa (ATACMS) za napad na vojni objekat u ruskoj Brjanskoj oblasti, nakon navoda da je Biden odobrio taj napad. Bijela kuća službeno nije potvrdila odobrenje, a Ukrajina nije direktno priznala upotrebu ATACMS-a na ruskoj teritoriji.
Može li dozvola Ukrajini za napade duboko unutar ruske teritorije promijeniti tok rata?
Šta znači Bidenova odluka da dopusti Ukrajini korištenje američkog oružja dugog dometa?
SAD će Ukrajini dati protupješačke mine usprkos protivljenju grupa za ljudska prava
Rusija već dugo upozorava da bi korištenje oružja dugog dometa koje je Ukrajina dobila od Zapada za napade unutar njene teritorije značilo ozbiljnu eskalaciju sukoba.
Moskva je izjavila da će nova američka protivraketna odbrambena baza u poljskom gradu Redzikowo, blizu baltičke obale, koja je otvorena 13. novembra kao dio šire NATO-ove raketne odbrane, dovesti do povećanja ukupnog nivoa nuklearne opasnosti.
"Ovo je još jedan iskreno provokativan korak u nizu duboko destabilizujućih akcija Amerikanaca i njihovih saveznika u Sjeveroatlantskoj alijansi u strateškoj sferi", izjavila je portparolka ruskog Ministarstva inostranih poslova, Marija Zaharova.
"Ovo dovodi do podrivanja strateške stabilnosti, povećanja strateških rizika i, kao rezultat, do povećanja ukupnog nivoa nuklearne opasnosti", rekla je Zaharova.
Poljska je odbacila ovu tvrdnju, navodeći da u bazi nema nuklearnih raketa.
"To je baza koja služi u svrhu odbrane, a ne napada", rekao je 21. novembra portparol poljskog Ministarstva inostranih poslova, Pawel Wronski.
Usred rastućih napetosti, ambasada Sjedinjenih Država u Kijevu bila je zatvorena nekoliko sati zbog, kako su naveli, potencijalnog velikog napada na ukrajinsku prijestonicu. Kasnije je javljeno da je ambasada ponovo otvorila vrata.
Napad, koji je uključivao upotrebu interkontinentalne balističke rakete (ICBM), dolazi nekoliko dana nakon izvještaja da je Ukrajina koristila britanske projektile Storm Shadow i sisteme ATACMS proizvedene u Sjedinjenim Državama za napad na vojne ciljeve dublje unutar Rusije, nakon što je to odobrio američki predsjednik, Joe Biden.
"Ujutro 21. novembra 2024. godine... ruske trupe napale su grad Dnjipro (objekti i kritična infrastruktura) raketama raznih tipova. Konkretno, interkontinentalna balistička raketa je lansirana iz oblasti Astrahana u Ruskoj Federaciji", saopštile su ukrajinske vazdušne snage na Telegramu.
Kremlj je odbio da komentariše navodno ispaljivanje interkontinentalne balističke rakete.
Glavna meta ruskog napada bila je jugoistočna Dnjipropetrovska oblast, najvažnija ukrajinska industrijska oblast, i njegov glavni grad, grad Dnjipro.
Vazduhoplovstvo Ukrajine izvijestilo da je osim ICBM-a, ruski avion lansirao i hipersoničnu raketu Kh-47M2 Kinžal i sedam podzvučnih krstarećih raketa Kh-101.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je šest projektila Kh-101, navele vazduhoplovne snage.
Guverner Dnjipropetrovske oblasti Serhij Lisak rekao je da ta oblast podnijela najveći teret ruskog napada.
"Od ranog jutra, agresor je masovno napao našu oblast", javio je Lisak na Telegramu, dodajući da preliminarne informacije pokazuju da je oštećen industrijski objekat u glavnom gradu Dnjipru, gdje je napad prouzrokovao dva požara.
Eksplozije su takođe prijavljene u Kremenčuku, u centralnoj Poltavskoj oblasti.
Čini se da je ruska upotreba velikog broja sofisticiranih projektila za razliku od uobičajenih napada bespilotnim letjelicama odgovor na to što je Ukrajini Zapad odobrio da koristi neke zapadne raketne sisteme dugog dometa za napade dublje unutar Rusije.
Ruski vojni blogeri i izvori na koje se poziva Reuters izvijestili su 20. novembra da je Ukrajina ispalila do 12 francusko-britanskih projektila Storm Shadow na rusku Kursku oblast, čiji je dio te ruske teritorije pod kontrolom Ukrajine nakon iznenadnog upada ukrajinskih trupa u avgustu.
Portparol britanskog premijera Keir Starmer odbio je da potvrdi da li su rakete korištene u tom napadu.
Prethodno je London dao dozvolu za korištenje Storm Shadows, koje imaju domet od 250 kilometara, unutar teritorije Ukrajine.
Ranije ove sedmice, Ukrajina je navodno koristila krstareće rakete dugog dometa (ATACMS) za napad na vojni objekat u ruskoj Brjanskoj oblasti, nakon navoda da je Biden odobrio taj napad. Bijela kuća službeno nije potvrdila odobrenje, a Ukrajina nije direktno priznala upotrebu ATACMS-a na ruskoj teritoriji.
Može li dozvola Ukrajini za napade duboko unutar ruske teritorije promijeniti tok rata?
Šta znači Bidenova odluka da dopusti Ukrajini korištenje američkog oružja dugog dometa?
SAD će Ukrajini dati protupješačke mine usprkos protivljenju grupa za ljudska prava
Rusija već dugo upozorava da bi korištenje oružja dugog dometa koje je Ukrajina dobila od Zapada za napade unutar njene teritorije značilo ozbiljnu eskalaciju sukoba.
Moskva je izjavila da će nova američka protivraketna odbrambena baza u poljskom gradu Redzikowo, blizu baltičke obale, koja je otvorena 13. novembra kao dio šire NATO-ove raketne odbrane, dovesti do povećanja ukupnog nivoa nuklearne opasnosti.
"Ovo je još jedan iskreno provokativan korak u nizu duboko destabilizujućih akcija Amerikanaca i njihovih saveznika u Sjeveroatlantskoj alijansi u strateškoj sferi", izjavila je portparolka ruskog Ministarstva inostranih poslova, Marija Zaharova.
"Ovo dovodi do podrivanja strateške stabilnosti, povećanja strateških rizika i, kao rezultat, do povećanja ukupnog nivoa nuklearne opasnosti", rekla je Zaharova.
Poljska je odbacila ovu tvrdnju, navodeći da u bazi nema nuklearnih raketa.
"To je baza koja služi u svrhu odbrane, a ne napada", rekao je 21. novembra portparol poljskog Ministarstva inostranih poslova, Pawel Wronski.
Usred rastućih napetosti, ambasada Sjedinjenih Država u Kijevu bila je zatvorena nekoliko sati zbog, kako su naveli, potencijalnog velikog napada na ukrajinsku prijestonicu. Kasnije je javljeno da je ambasada ponovo otvorila vrata.