Motivi iza ruskog napada balističkim raketama na Ukrajinu
Generalno promatrano, bio je to vojni napad na Ukrajinu. No, lansiranje onoga što je ruski predsjednik Vladimir Putin opisao kao novu raketu srednjeg dometa, bilo je u potpunosti usmjereno na slanje poruka, pri čemu su većina tih signala bila usmjerena prema Washingtonu i Zapadu.
U televizijskom obraćanju nakon napada 21. studenog koji je bio usmjeren na grad Dnjipro, Putin je rekao da je to dio odgovora Moskve na ukrajinske napade s američkim raketama ATACMS i britanskim projektilima Storm Shadow, koji su uslijedili nakon izvještaja da su te zemlje dale Kijevu dopuštenje za korištenje tih sustava za napade na ruski teritorij.
Kazao je i da Rusija ima pravo ciljati vojne objekte u zemljama koje dopuštaju Kijevu da koristi njihovo oružje u te svrhe.
"Ukratko, ovo je bio politički napad, a ne vojni", napisao je na mreži X umirovljeni general-bojnik australske vojske i viši istraživač u think tanku Lowy Institute sa sjedištem u Sydneyu, Mick Ryan.
Napad balističkim raketama bio je dio šireg napada na Dnjipro, gdje su ukrajinske vlasti izvijestile da su tri osobe ozlijeđene.
Navele su i da je u napadu oštećen industrijski objekt i rehabilitacijski centar za osobe s invaliditetom.
Fabian Hoffman, stručnjak za obranu i istraživač na Sveučilištu u Oslu, rekao je za Kyiv Independent da "ovaj napad nije vojno značajan, već je ovo isključivo politička poruka".
Evo što je Putin vjerojatno pokušao postići.
'Smanjenje vrijednosti'
Otkako je Putin naredio invaziju punog obima na Ukrajinu u veljači 2022., on i drugi ruski dužnosnici – i mediji pod državnom kontrolom – dosljedno koriste potencijalnu prijetnju nuklearnim napadom kako bi pokušali zastrašiti Zapad i obeshrabriti Sjedinjene Države i Europu od slanja oružja Kijevu.
Ova nuklearna poruka je toliko učestala – da Rusiji možda ponestaje "mačeva" kojima mahnito vitla – da je Kremlj možda zabrinut što ga doživljavaju kao onoga tko dopušta da se njegove "crvene linije" prelaze bez posljedica.
Putin "možda smatra da njegovo spominjanje nuklearnog oružja, budući da to često čini, gubi na vrijednosti u prenošenju njegove poruke o onome što on vidi kao NATO-ovo uplitanje u njegov genocidni rat", napisao je Ryan.
"Trebao mu je drugačiji signal Washingtonu, a odlučio je to učiniti s drugom vrstom oružja", ističe on.
Putin prijeti nuklearnim udarom i prije nego što je uslijedila invazija na Ukrajinu.
No, postoji mnogo razloga zbog kojih bi se Rusija mogla suzdržati od uporabe atomskog arsenala, uključujući pitanja o učinkovitosti u ratu protiv Ukrajine i posljedicama koje bi Moskva mogla doživjeti od zemalja diljem svijeta, uključujući Kinu, Indiju i zemlje globalnog juga.
Bez 'veće infleksije'
Unatoč tome, nuklearna poruka nikako nije izostala: Putin je u svom obraćanju kazao da je "u ovom slučaju" raketa – koju je nazvao Orešnik, a Pentagon je rekao da se temelji na postojećem modelu, RS-26 ili Rubezh – imala nenuklearni teret.
"To je vrsta signalizacije u koju se uključite kada zapravo ne možete eskalirati na način na koji ste prijetili", napisala je o raketnom udaru predavačica na Odsjeku za ratne studije na londonskom King's Collegeu, Ruth Deyermond.
Kao i prethodne riječi i postupci, uključujući promjenu ruske nuklearne doktrine ovog mjeseca koja je uključivala formulaciju koja je, izgleda, imala za cilj dati Putinu više slobode da koristi atomsko oružje ako to odluči učiniti, taj raketni napad nije rekao mnogo o stvarnim namjerama Rusije.
"Ni napad balističkim projektilom Orešnik ni Putinova izjava od 21. studenog ne predstavljaju značajan zaokret u ruskim udarnim sposobnostima ili vjerojatnosti korištenja nuklearnog oružja", rekao je američki Institut za proučavanje rata u objavi na X-u.
Biden, Trump, Ukrajina i Europa
S obzirom na to da američki predsjednik Joe Biden napušta svoj ured, a manje od dva mjeseca nas dijeli do povratka novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću, Putin možda želi da raketni "test", kako ga je nazvao, odradi dvostruki posao: upozori Bidena da ne poduzima velike poteze na jačanju Kijeva u preostalim tjednima njegovog mandata te da potakne Trumpa – čije su tvrdnje da će brzo okončati rat stvorile očekivanja o pokretanju mira – da smanji američku potporu Ukrajini.
Iako su Sjedinjene Države možda glavna meta ruskog signaliziranja, napad je možda imao za cilj posijati strah u Ukrajini i izazvati zabrinutost u Europi u vrijeme kada Trumpovo predstojeće predsjednikovanje postavlja pitanja ne samo o razinama američke potpore Ukrajini, već o njegovom odnosu prema NATO-u i solidarnosti s Europskom unijom.
Putin "ne šalje poruku samo Washingtonu. Upotrijebio je oružje s dometom većim od 5.000 kilometara, koje se stoga može koristiti protiv gotovo bilo kojeg cilja u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu", napisao je Ryan.
"Ovo je poruka Europi, ne samo o njihovoj potpori Ukrajini, već i o kapacitetu i spremnosti Rusije da utječe na politiku vezanu uz obranu i sigurnost daleko izvan Ukrajine", ocijenio je Mick Ryan.
U televizijskom obraćanju nakon napada 21. studenog koji je bio usmjeren na grad Dnjipro, Putin je rekao da je to dio odgovora Moskve na ukrajinske napade s američkim raketama ATACMS i britanskim projektilima Storm Shadow, koji su uslijedili nakon izvještaja da su te zemlje dale Kijevu dopuštenje za korištenje tih sustava za napade na ruski teritorij.
Kazao je i da Rusija ima pravo ciljati vojne objekte u zemljama koje dopuštaju Kijevu da koristi njihovo oružje u te svrhe.
"Ukratko, ovo je bio politički napad, a ne vojni", napisao je na mreži X umirovljeni general-bojnik australske vojske i viši istraživač u think tanku Lowy Institute sa sjedištem u Sydneyu, Mick Ryan.
Napad balističkim raketama bio je dio šireg napada na Dnjipro, gdje su ukrajinske vlasti izvijestile da su tri osobe ozlijeđene.
Navele su i da je u napadu oštećen industrijski objekt i rehabilitacijski centar za osobe s invaliditetom.
Fabian Hoffman, stručnjak za obranu i istraživač na Sveučilištu u Oslu, rekao je za Kyiv Independent da "ovaj napad nije vojno značajan, već je ovo isključivo politička poruka".
Evo što je Putin vjerojatno pokušao postići.
'Smanjenje vrijednosti'
Otkako je Putin naredio invaziju punog obima na Ukrajinu u veljači 2022., on i drugi ruski dužnosnici – i mediji pod državnom kontrolom – dosljedno koriste potencijalnu prijetnju nuklearnim napadom kako bi pokušali zastrašiti Zapad i obeshrabriti Sjedinjene Države i Europu od slanja oružja Kijevu.
Ova nuklearna poruka je toliko učestala – da Rusiji možda ponestaje "mačeva" kojima mahnito vitla – da je Kremlj možda zabrinut što ga doživljavaju kao onoga tko dopušta da se njegove "crvene linije" prelaze bez posljedica.
Putin "možda smatra da njegovo spominjanje nuklearnog oružja, budući da to često čini, gubi na vrijednosti u prenošenju njegove poruke o onome što on vidi kao NATO-ovo uplitanje u njegov genocidni rat", napisao je Ryan.
"Trebao mu je drugačiji signal Washingtonu, a odlučio je to učiniti s drugom vrstom oružja", ističe on.
Putin prijeti nuklearnim udarom i prije nego što je uslijedila invazija na Ukrajinu.
No, postoji mnogo razloga zbog kojih bi se Rusija mogla suzdržati od uporabe atomskog arsenala, uključujući pitanja o učinkovitosti u ratu protiv Ukrajine i posljedicama koje bi Moskva mogla doživjeti od zemalja diljem svijeta, uključujući Kinu, Indiju i zemlje globalnog juga.
Bez 'veće infleksije'
Unatoč tome, nuklearna poruka nikako nije izostala: Putin je u svom obraćanju kazao da je "u ovom slučaju" raketa – koju je nazvao Orešnik, a Pentagon je rekao da se temelji na postojećem modelu, RS-26 ili Rubezh – imala nenuklearni teret.
"To je vrsta signalizacije u koju se uključite kada zapravo ne možete eskalirati na način na koji ste prijetili", napisala je o raketnom udaru predavačica na Odsjeku za ratne studije na londonskom King's Collegeu, Ruth Deyermond.
Kao i prethodne riječi i postupci, uključujući promjenu ruske nuklearne doktrine ovog mjeseca koja je uključivala formulaciju koja je, izgleda, imala za cilj dati Putinu više slobode da koristi atomsko oružje ako to odluči učiniti, taj raketni napad nije rekao mnogo o stvarnim namjerama Rusije.
"Ni napad balističkim projektilom Orešnik ni Putinova izjava od 21. studenog ne predstavljaju značajan zaokret u ruskim udarnim sposobnostima ili vjerojatnosti korištenja nuklearnog oružja", rekao je američki Institut za proučavanje rata u objavi na X-u.
Biden, Trump, Ukrajina i Europa
S obzirom na to da američki predsjednik Joe Biden napušta svoj ured, a manje od dva mjeseca nas dijeli do povratka novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću, Putin možda želi da raketni "test", kako ga je nazvao, odradi dvostruki posao: upozori Bidena da ne poduzima velike poteze na jačanju Kijeva u preostalim tjednima njegovog mandata te da potakne Trumpa – čije su tvrdnje da će brzo okončati rat stvorile očekivanja o pokretanju mira – da smanji američku potporu Ukrajini.
Iako su Sjedinjene Države možda glavna meta ruskog signaliziranja, napad je možda imao za cilj posijati strah u Ukrajini i izazvati zabrinutost u Europi u vrijeme kada Trumpovo predstojeće predsjednikovanje postavlja pitanja ne samo o razinama američke potpore Ukrajini, već o njegovom odnosu prema NATO-u i solidarnosti s Europskom unijom.
Putin "ne šalje poruku samo Washingtonu. Upotrijebio je oružje s dometom većim od 5.000 kilometara, koje se stoga može koristiti protiv gotovo bilo kojeg cilja u Europi i Ujedinjenom Kraljevstvu", napisao je Ryan.
"Ovo je poruka Europi, ne samo o njihovoj potpori Ukrajini, već i o kapacitetu i spremnosti Rusije da utječe na politiku vezanu uz obranu i sigurnost daleko izvan Ukrajine", ocijenio je Mick Ryan.