Nemiri u Gruziji, policija optužena za brutalnost nad demonstrantima
U Tbilisiju se nastavlja sukob između proevropskih gruzijskih demonstranata i sigurnosnih snaga usred optužbi za prekomjernu upotrebu sile od strane policije koje su izazvale međunarodnu osudu, uključujući i grupu uticajnih američkih zakonodavaca.
Rano ujutru 4. decembra policija je ponovo upotrebila vodene topove i suzavac da rastjera demonstrante koji su učestvovali u šestoj uzastopnoj noći protesta u glavnom gradu Gruzije.
Demonstranti su se preselili iz centralne avenije Rustaveli do obližnje stanice podzemne željeznice nakon što su im snage sigurnosti blokirale pristup zgradi parlamenta i uhapsile nekoliko demonstranata.
Gruziju potresaju demonstracije otkako je vladajuća partija Gruzijski san prošle nedelje objavila da će obustaviti pristupne pregovore s Evropskom unijom.
Gruzijski premijer Irakli Kobahidze odbio je da odstupi i zapretio je da će kazniti političke protivnike koje optužuje da stoje iza nasilja na protestima.
Specijalne snage počele su da rastjeruju demonstrante okupljene ispred zgrade parlamenta nakon što je ministarstvo saopštilo da su neki od njih vrijeđali organe reda i bacali razne zapaljive predmete u njihovom pravcu.
Tri uticajna američka senatora -- supredsjedavajući Helsinške komisije SAD-a, senator Ben Cardin (Demokrat-Maryland), Roger Wicker (Republikanac-Mississippi) i John Cornyn (Republikanac-Teksas) objavili su zajedničku izjavu podrške gruzijskim demonstrantima osuđujući pretjeranu upotrebu nasilja od strane vlade.
"Potez Gruzijskog sna da napusti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji duboka je izdaja jasne i neodoljive želje gruzijskog naroda da prigrli evropske vrijednosti i institucije", izjavila su trojica senatora.
"Ovo nije ponašanje vlade posvećene demokratskim reformama i pluralizmu, već nesigurnog režima koji vuče Gruziju prema autokratiji ruskog tipa. Ovi postupci flagrantno krše međunarodne demokratske norme i potkopavaju legitimne težnje gruzijskog naroda", navodi se u saopštenju.
Ranije. 3. decembra, ambasada SAD u Tbilisiju kritikovala je Gruzijski san zbog donošenja odluka koje su zemlju koštale podrške Zapada i izazvale demonstracije.
Demonstranti su za RSE opisali brutalnost koju su snage sigurnosti primijenile protiv njih.
"Udarali su nas po glavi", rekla je Salome Zandukeli, opisujući kako je nju i prijateljicu u noći 2. decembra otjeralo oko 25 policajaca u zgradu u središtu Tbilisija, prije nego što su našle utočište u kafiću.
Aktivista Gia Jvarsheishvili rekao je za RSE da su ga policajci bacili na zemlju i pretukli prije nego što su ga ugurali u policijski kombi gdje je policija gurnula pritvorenike na pod i počela da ih gazi.
"Odjednom sam imao nepodnošljive bolove i shvatio sam da sam povrijeđen. Tada to nisam znao, ali sam imao slomljeno rebro", rekao je Jvarsheishvili.
Salome Zandukeli i prijateljicu su policajci sigurnosti satjerali u ćošak i pretukli nakon što su pobjegle sa protesta u Tbilisiju 2. decembra.
Gruzijska proevropska predsjednica Salome Zurabišvili, koja podržava demonstrante, rekla je na mreži X da su mnogi od privedenih demonstranata zadobili povrede na glavi i licu. Neki su bili podvrgnuti sistematskom premlaćivanju između hapšenja i transporta u pritvorske objekte, dodala je ona.
Gruzijski ombudsman optužio je policiju za mučenje proevropskih demonstranata.
Levan Ioseliani, čija je uloga braniti prava građana, rekao je da su on i njegovi dužnosnici susreli ljude koji su podvrgnuti "najoštrijem tretmanu" policije.
U većini slučajeva zadobili su teške tjelesne povrede u predjelu lica, očiju i glave, što praktički isključuje čak i mogućnost da je policija prema njima svaki put primijenila potrebnu, proporcionalnu silu, rekao je u saopštenju.
Gruzija je ušla u političku krizu nakon parlamentarnih izbora u oktobru, na kojima je Gruzijski san osvojio 54 posto glasova, dok opozicija i zapadne vlade tvrde da su izbore obilježili nepravilnosti i ruski uticaj.
Kobakhidze je za nemire okrivio strane "instruktore" i pokušao objasniti odluku o prekidu pregovora o pristupanju EU do 2028. rekavši da je Gruzija spremna za razgovore, "ali samo s dostojanstvom i pravdom i bez ucjena".
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država odgovorila je rekavši: "Nemojte kriviti druge" u objavi na Facebooku, ističući da je Gruzijski san zaustavio proces članstva u EU i da je stranka kriva za odluku Washingtona da prekine strateško partnerstvo između dvije zemlje.
Upotreba prekomjernog nasilja protiv demonstranata izazvala je talas negodovanja u zemlji i inostranstvu. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) rekao je da je to "duboko zabrinjavajuće".
Za 26 osoba, od čega 23 demonstranta i tri pripadnika snaga sigurnosti, bila je potrebna hospitalizacija poslije sukoba u noći 1. decembra, saopštilo je u utorak gruzijsko Ministarstvo zdravlja.
"Nijedna od povreda nije opasna po život", dodalo je ministarstvo u saopštenju.
Većina Gruzijaca podržava članstvo u Evropskoj uniji, a napori da se pridruže Uniji propisani su ustavom te zemlje.
Gruzija je dobila status kandidata za EU u decembru 2023., ali odnosi s Briselom su se pogoršali posljednjih mjeseci, počevši od usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" za koji kritičari kažu da prijeti javnom diskreditacijom hiljada medija i grupa civilnog društva kao "službe" izvan ovlasti.
Uz izveštaje AFP-a, AP-a i Reutersa
Rano ujutru 4. decembra policija je ponovo upotrebila vodene topove i suzavac da rastjera demonstrante koji su učestvovali u šestoj uzastopnoj noći protesta u glavnom gradu Gruzije.
Demonstranti su se preselili iz centralne avenije Rustaveli do obližnje stanice podzemne željeznice nakon što su im snage sigurnosti blokirale pristup zgradi parlamenta i uhapsile nekoliko demonstranata.
Gruziju potresaju demonstracije otkako je vladajuća partija Gruzijski san prošle nedelje objavila da će obustaviti pristupne pregovore s Evropskom unijom.
Gruzijski premijer Irakli Kobahidze odbio je da odstupi i zapretio je da će kazniti političke protivnike koje optužuje da stoje iza nasilja na protestima.
Specijalne snage počele su da rastjeruju demonstrante okupljene ispred zgrade parlamenta nakon što je ministarstvo saopštilo da su neki od njih vrijeđali organe reda i bacali razne zapaljive predmete u njihovom pravcu.
Tri uticajna američka senatora -- supredsjedavajući Helsinške komisije SAD-a, senator Ben Cardin (Demokrat-Maryland), Roger Wicker (Republikanac-Mississippi) i John Cornyn (Republikanac-Teksas) objavili su zajedničku izjavu podrške gruzijskim demonstrantima osuđujući pretjeranu upotrebu nasilja od strane vlade.
"Potez Gruzijskog sna da napusti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji duboka je izdaja jasne i neodoljive želje gruzijskog naroda da prigrli evropske vrijednosti i institucije", izjavila su trojica senatora.
"Ovo nije ponašanje vlade posvećene demokratskim reformama i pluralizmu, već nesigurnog režima koji vuče Gruziju prema autokratiji ruskog tipa. Ovi postupci flagrantno krše međunarodne demokratske norme i potkopavaju legitimne težnje gruzijskog naroda", navodi se u saopštenju.
Ranije. 3. decembra, ambasada SAD u Tbilisiju kritikovala je Gruzijski san zbog donošenja odluka koje su zemlju koštale podrške Zapada i izazvale demonstracije.
Demonstranti su za RSE opisali brutalnost koju su snage sigurnosti primijenile protiv njih.
"Udarali su nas po glavi", rekla je Salome Zandukeli, opisujući kako je nju i prijateljicu u noći 2. decembra otjeralo oko 25 policajaca u zgradu u središtu Tbilisija, prije nego što su našle utočište u kafiću.
Aktivista Gia Jvarsheishvili rekao je za RSE da su ga policajci bacili na zemlju i pretukli prije nego što su ga ugurali u policijski kombi gdje je policija gurnula pritvorenike na pod i počela da ih gazi.
"Odjednom sam imao nepodnošljive bolove i shvatio sam da sam povrijeđen. Tada to nisam znao, ali sam imao slomljeno rebro", rekao je Jvarsheishvili.
Salome Zandukeli i prijateljicu su policajci sigurnosti satjerali u ćošak i pretukli nakon što su pobjegle sa protesta u Tbilisiju 2. decembra.
Gruzijska proevropska predsjednica Salome Zurabišvili, koja podržava demonstrante, rekla je na mreži X da su mnogi od privedenih demonstranata zadobili povrede na glavi i licu. Neki su bili podvrgnuti sistematskom premlaćivanju između hapšenja i transporta u pritvorske objekte, dodala je ona.
Gruzijski ombudsman optužio je policiju za mučenje proevropskih demonstranata.
Levan Ioseliani, čija je uloga braniti prava građana, rekao je da su on i njegovi dužnosnici susreli ljude koji su podvrgnuti "najoštrijem tretmanu" policije.
U većini slučajeva zadobili su teške tjelesne povrede u predjelu lica, očiju i glave, što praktički isključuje čak i mogućnost da je policija prema njima svaki put primijenila potrebnu, proporcionalnu silu, rekao je u saopštenju.
Gruzija je ušla u političku krizu nakon parlamentarnih izbora u oktobru, na kojima je Gruzijski san osvojio 54 posto glasova, dok opozicija i zapadne vlade tvrde da su izbore obilježili nepravilnosti i ruski uticaj.
Kobakhidze je za nemire okrivio strane "instruktore" i pokušao objasniti odluku o prekidu pregovora o pristupanju EU do 2028. rekavši da je Gruzija spremna za razgovore, "ali samo s dostojanstvom i pravdom i bez ucjena".
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država odgovorila je rekavši: "Nemojte kriviti druge" u objavi na Facebooku, ističući da je Gruzijski san zaustavio proces članstva u EU i da je stranka kriva za odluku Washingtona da prekine strateško partnerstvo između dvije zemlje.
Upotreba prekomjernog nasilja protiv demonstranata izazvala je talas negodovanja u zemlji i inostranstvu. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) rekao je da je to "duboko zabrinjavajuće".
Za 26 osoba, od čega 23 demonstranta i tri pripadnika snaga sigurnosti, bila je potrebna hospitalizacija poslije sukoba u noći 1. decembra, saopštilo je u utorak gruzijsko Ministarstvo zdravlja.
"Nijedna od povreda nije opasna po život", dodalo je ministarstvo u saopštenju.
Većina Gruzijaca podržava članstvo u Evropskoj uniji, a napori da se pridruže Uniji propisani su ustavom te zemlje.
Gruzija je dobila status kandidata za EU u decembru 2023., ali odnosi s Briselom su se pogoršali posljednjih mjeseci, počevši od usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" za koji kritičari kažu da prijeti javnom diskreditacijom hiljada medija i grupa civilnog društva kao "službe" izvan ovlasti.
Uz izveštaje AFP-a, AP-a i Reutersa