Asad pobjegao u Moskvu, javljaju ruski državni mediji
Sirijski predsjednik Bašar al-Asad i njegova porodica stigli su u nedjelju u Moskvu, javili su ruski državni mediji, nakon što su pobunjenici preuzeli kontrolu nad glavnim gradom Sirije, Damaskom, čime je okončana brutalna, poluvjekovna vladavina porodice Asad.
Prethodno je rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo da je Asad "odlučio podnijeti ostavku" nakon "pregovora" s "brojnim sudionicima u oružanom sukobu" i napustio dužnost "dajući upute za miran prijenos vlasti".
"Rusija nije sudjelovala u tim pregovorima", dodalo je ministarstvo.
Rusija je dugogodišnji saveznik Sirije, pružajući značajnu vojnu i političku podršku Asadovom režimu, posebno tijekom sirijskog građanskog rata, koji je započeo 2011. godine.
Saopćenje ruskog Ministarstva vanjskih poslova uslijedilo je nakon što su pobunjenici u izjavi emitiranoj na državnoj televiziji rekli da je Damask "sada slobodan od Asada", čija porodica vlada zemljom željeznom rukom od 1971.
Vođa najveće pobunjeničke skupine u Siriji zabranio je svojim borcima približavanje državnim institucijama rekavši da će one, za sada, ostati pod nadzorom premijera zemlje.
"Javne institucije ostat će pod nadzorom premijera dok se službeno ne predaju", rekao je Abu Mohamad al-Golani, vođa pobunjeničke skupine Hajat Tahrir al-Šam (HTS), u izjavi objavljenoj na društvenim mrežama njegove skupine.
Sirijski premijer Mohamad Gazi al-Džalali rekao je u videu da je vlada "spremna surađivati s bilo kojim vodstvom kojeg izabere narod".
"Vjerujemo da je Sirija za sve Sirijce i da je to zemlja svih njenih sinova i da ova zemlja može biti normalna država koja gradi dobre odnose sa svojim susjedima i svijetom ne ulazeći ni u kakve regionalne saveze i blokove", rekao je al-Džalali i dodao da je još uvijek kod kuće u Damasku i da nije pobjegao.
Kasnije u nedjelju je viđen kako izlazi iz svog dom, u pratnji naoružanih ljudi, navodno kako bi se sastao s vodstvom Hajat Tahrir al-Šam (HTS), sunitske pobunjeničke skupine koja je vodila trenutnu ofenzivu protiv Assadovog režima.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Sjedinjene Države, Britanija, Kanada i Europska unija HTS smatraju terorističkom skupinom.
Abu Mohamad al-Golani, vođa HTS-a, nastojao je umiriti šiitske alavite i druge sirijske manjine, uključujući kršćane.
U Washingtonu je predsjednik Joe Biden rekao da će se Sjedinjene Države "surađivati sa svim sirijskim grupama" dok zemlja prelazi na novu vladu.
On je upozorio da neke od pobunjeničkih grupa koje su pomogle u svrgavanju Asada "imaju mračnu istoriju" kršenja ljudskih prava iako su posljednjih dana "govorile prave stvari".
"Kako budu preuzimali veću odgovornost, mi ćemo procijeniti ne samo njihove riječi nego i djela", rekao je Biden u televizijskom obraćanju iz Bijele kuće.
On je rekao je da će SAD pozorno pratiti aktivnosti ekstremističke skupine takozvane "Islamske države", koja bi mogla pokušati iskoristiti vakuum moći u Siriji kako bi ponovno uspostavila vlast.
Biden je rekao da su Sjedinjene Države ranije u nedjelju izvele desetak preciznih napada na položaje "Islamske države" u Siriji.
Stručnjaci kažu da bi pad Asadovog režima također predstavljao veliki geopolitički neuspjeh za Kremlj koji je, zajedno s Teheranom, podržavao sirijsku vladu tijekom dugogodišnjeg građanskog rata.
Institut za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u SAD-u ocijenio je da su "snage Asadovog režima doživjele kolaps."
Rusija ima više vojnih lokacija u Siriji, uključujući zračnu bazu u Heimimu i strateške pomorske objekte u Tartusu, koji se također koriste za potporu akcijama Kremlja u Africi.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbio je komentirati sudbinu ruskih baza, rekavši da "ne želi nagađati".
Američki State Department rekao je za Radio Slobodna Evropa kasno 7. decembra da Washington pomno prati situaciju na terenu u Siriji.
Glasnogovornik je rekao da Sjedinjene Države i njihovi partneri i saveznici pozivaju na zaštitu civila, uključujući pripadnike manjinskih skupina.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da je Bašar al-Asad "pobjegao iz svoje zemlje" nakon što je izgubio potporu Rusije.
"Asad je otišao. Njegova zaštitnica, Rusija, na čelu s Vladimirom Putinom, nije bila zainteresirana da ga više štiti", objavioje na svojoj platformi Truth Social. Ranije je napisao da se SAD ne bi trebao miješati u sirijski sukob.
Zamjenica britanskog premijera Angela Rayner pozvala je na "političko rješenje", dok je francusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju reklo da je u Siriji vrijeme za jedinstvo, mirnu političku tranziciju i kraj borbi.
Izraelska vojska priopćila je da je rasporedila snage u tampon zoni Golanske visoravni pod nadzorom UN-a. Također je poslala trupe na "druga mjesta potrebna" za svoju obranu, rekavši da će raspoređivanje pružiti sigurnost stanovnicima, ali da se "ne miješa u unutarnje događaje u Siriji".
Izrael je zauzeo taj teritorij od Sirije tijekom rata 1967. i kasnije ga anektirao. Ovu aneksiju ne priznaje veliki dio međunarodne zajednice, koja to područje smatra okupiranim.
Kasniji sporazum o prekidu vatre stvorio je demilitariziranu tampon zonu između Izraela i Sirije, sprječavajući vojnu prisutnost ili aktivnost bilo koje strane u tom području.
Mirovne snage Ujedinjenih naroda patroliraju tim područjem od 1974.
Visoki dužnosnik Ujedinjenih Arapskih Emirata pozvao je u nedjelju Sirijce na suradnju kako bi spriječili kaos nakon što su pobunjenici objavili da su zauzeli Damask i da je pao Bašar al-Asada.
"Nadamo se da će Sirijci raditi zajedno, da nećemo samo vidjeti još jednu epizodu nadolazećeg kaosa", rekao je predsjednički savjetnik Anvar Gargaš na Manama dijalogu u Bahreinu.
Munjevita ofenziva
Prije pobunjeničkih tvrdnji da će zauzeti Damask, u izvješćima se govorilo da je bilo znakova panike u glavnom gradu, s nestašicom kritičnih zaliha.
Iznenađujuću ofenzivu prošle je sedmice pokrenula koalicija pobunjeničkih skupina predvođenih islamističkom frakcijom HTS-a.
Osim HTS-a, borci uključuju snage krovne skupine sirijskih milicija koje podržava Turska pod nazivom Sirijska nacionalna vojska. Turska je zanijekala da podržava ofenzivu, iako stručnjaci kažu da je pobunjenici ne bi pokrenuli bez pristanka te zemlje.
Ujedinjeni narodi priopćili su 6. decembra da je gotovo 300.000 ljudi u Siriji već raseljeno od kraja novembra zbog borbi i da bi do 1,5 miliona moglo biti prisiljeno pobjeći dok pobunjenici napreduju i nanose gubitke Asadu, kao i njegovih ruskih i iranskih saveznika.
Asad se oslanjao na Iran i Rusiju da ostanu na vlasti od izbijanja sukoba 2011. godine.
Otkako su pobunjenici preuzeli kontrolu nad Alepom prije sedmicu, krenuli su s osvajanjem drugih većih gradova s Asadovim snagama koje su pružale slab otpor.
Uz izvještaje novinskih agencija Reuters, AP i AFP
Prethodno je rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo da je Asad "odlučio podnijeti ostavku" nakon "pregovora" s "brojnim sudionicima u oružanom sukobu" i napustio dužnost "dajući upute za miran prijenos vlasti".
"Rusija nije sudjelovala u tim pregovorima", dodalo je ministarstvo.
Rusija je dugogodišnji saveznik Sirije, pružajući značajnu vojnu i političku podršku Asadovom režimu, posebno tijekom sirijskog građanskog rata, koji je započeo 2011. godine.
Saopćenje ruskog Ministarstva vanjskih poslova uslijedilo je nakon što su pobunjenici u izjavi emitiranoj na državnoj televiziji rekli da je Damask "sada slobodan od Asada", čija porodica vlada zemljom željeznom rukom od 1971.
Vođa najveće pobunjeničke skupine u Siriji zabranio je svojim borcima približavanje državnim institucijama rekavši da će one, za sada, ostati pod nadzorom premijera zemlje.
"Javne institucije ostat će pod nadzorom premijera dok se službeno ne predaju", rekao je Abu Mohamad al-Golani, vođa pobunjeničke skupine Hajat Tahrir al-Šam (HTS), u izjavi objavljenoj na društvenim mrežama njegove skupine.
Sirijski premijer Mohamad Gazi al-Džalali rekao je u videu da je vlada "spremna surađivati s bilo kojim vodstvom kojeg izabere narod".
"Vjerujemo da je Sirija za sve Sirijce i da je to zemlja svih njenih sinova i da ova zemlja može biti normalna država koja gradi dobre odnose sa svojim susjedima i svijetom ne ulazeći ni u kakve regionalne saveze i blokove", rekao je al-Džalali i dodao da je još uvijek kod kuće u Damasku i da nije pobjegao.
Kasnije u nedjelju je viđen kako izlazi iz svog dom, u pratnji naoružanih ljudi, navodno kako bi se sastao s vodstvom Hajat Tahrir al-Šam (HTS), sunitske pobunjeničke skupine koja je vodila trenutnu ofenzivu protiv Assadovog režima.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Sjedinjene Države, Britanija, Kanada i Europska unija HTS smatraju terorističkom skupinom.
Abu Mohamad al-Golani, vođa HTS-a, nastojao je umiriti šiitske alavite i druge sirijske manjine, uključujući kršćane.
U Washingtonu je predsjednik Joe Biden rekao da će se Sjedinjene Države "surađivati sa svim sirijskim grupama" dok zemlja prelazi na novu vladu.
On je upozorio da neke od pobunjeničkih grupa koje su pomogle u svrgavanju Asada "imaju mračnu istoriju" kršenja ljudskih prava iako su posljednjih dana "govorile prave stvari".
"Kako budu preuzimali veću odgovornost, mi ćemo procijeniti ne samo njihove riječi nego i djela", rekao je Biden u televizijskom obraćanju iz Bijele kuće.
On je rekao je da će SAD pozorno pratiti aktivnosti ekstremističke skupine takozvane "Islamske države", koja bi mogla pokušati iskoristiti vakuum moći u Siriji kako bi ponovno uspostavila vlast.
Biden je rekao da su Sjedinjene Države ranije u nedjelju izvele desetak preciznih napada na položaje "Islamske države" u Siriji.
Stručnjaci kažu da bi pad Asadovog režima također predstavljao veliki geopolitički neuspjeh za Kremlj koji je, zajedno s Teheranom, podržavao sirijsku vladu tijekom dugogodišnjeg građanskog rata.
Institut za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u SAD-u ocijenio je da su "snage Asadovog režima doživjele kolaps."
Rusija ima više vojnih lokacija u Siriji, uključujući zračnu bazu u Heimimu i strateške pomorske objekte u Tartusu, koji se također koriste za potporu akcijama Kremlja u Africi.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbio je komentirati sudbinu ruskih baza, rekavši da "ne želi nagađati".
Američki State Department rekao je za Radio Slobodna Evropa kasno 7. decembra da Washington pomno prati situaciju na terenu u Siriji.
Glasnogovornik je rekao da Sjedinjene Države i njihovi partneri i saveznici pozivaju na zaštitu civila, uključujući pripadnike manjinskih skupina.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da je Bašar al-Asad "pobjegao iz svoje zemlje" nakon što je izgubio potporu Rusije.
"Asad je otišao. Njegova zaštitnica, Rusija, na čelu s Vladimirom Putinom, nije bila zainteresirana da ga više štiti", objavioje na svojoj platformi Truth Social. Ranije je napisao da se SAD ne bi trebao miješati u sirijski sukob.
Zamjenica britanskog premijera Angela Rayner pozvala je na "političko rješenje", dok je francusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju reklo da je u Siriji vrijeme za jedinstvo, mirnu političku tranziciju i kraj borbi.
Izraelska vojska priopćila je da je rasporedila snage u tampon zoni Golanske visoravni pod nadzorom UN-a. Također je poslala trupe na "druga mjesta potrebna" za svoju obranu, rekavši da će raspoređivanje pružiti sigurnost stanovnicima, ali da se "ne miješa u unutarnje događaje u Siriji".
Izrael je zauzeo taj teritorij od Sirije tijekom rata 1967. i kasnije ga anektirao. Ovu aneksiju ne priznaje veliki dio međunarodne zajednice, koja to područje smatra okupiranim.
Kasniji sporazum o prekidu vatre stvorio je demilitariziranu tampon zonu između Izraela i Sirije, sprječavajući vojnu prisutnost ili aktivnost bilo koje strane u tom području.
Mirovne snage Ujedinjenih naroda patroliraju tim područjem od 1974.
Visoki dužnosnik Ujedinjenih Arapskih Emirata pozvao je u nedjelju Sirijce na suradnju kako bi spriječili kaos nakon što su pobunjenici objavili da su zauzeli Damask i da je pao Bašar al-Asada.
"Nadamo se da će Sirijci raditi zajedno, da nećemo samo vidjeti još jednu epizodu nadolazećeg kaosa", rekao je predsjednički savjetnik Anvar Gargaš na Manama dijalogu u Bahreinu.
Munjevita ofenziva
Prije pobunjeničkih tvrdnji da će zauzeti Damask, u izvješćima se govorilo da je bilo znakova panike u glavnom gradu, s nestašicom kritičnih zaliha.
Iznenađujuću ofenzivu prošle je sedmice pokrenula koalicija pobunjeničkih skupina predvođenih islamističkom frakcijom HTS-a.
Osim HTS-a, borci uključuju snage krovne skupine sirijskih milicija koje podržava Turska pod nazivom Sirijska nacionalna vojska. Turska je zanijekala da podržava ofenzivu, iako stručnjaci kažu da je pobunjenici ne bi pokrenuli bez pristanka te zemlje.
Ujedinjeni narodi priopćili su 6. decembra da je gotovo 300.000 ljudi u Siriji već raseljeno od kraja novembra zbog borbi i da bi do 1,5 miliona moglo biti prisiljeno pobjeći dok pobunjenici napreduju i nanose gubitke Asadu, kao i njegovih ruskih i iranskih saveznika.
Asad se oslanjao na Iran i Rusiju da ostanu na vlasti od izbijanja sukoba 2011. godine.
Otkako su pobunjenici preuzeli kontrolu nad Alepom prije sedmicu, krenuli su s osvajanjem drugih većih gradova s Asadovim snagama koje su pružale slab otpor.
Uz izvještaje novinskih agencija Reuters, AP i AFP