Nećemo dozvoliti da mir u BiH bude ugrožen, poručio prvi čovjek NATO nakon sastanka sa Cvijanović
Bezbjednost Bosne i Hercegovine(BiH) je važna za alijansu i regiju, i nećemo dozvoliti da mir bude ugrožen, poručio je Mark Rute (Rutte), generalni sekretar NATO saveza, nakon sastanka sa predsjedavajućom Predsjedništva BiH, Željkom Cvijanović.
Rute i Cvijanović su se sastali u Briselu u srijedu, 18. decembra. Nakon sastanka, obratili su se novinarima, te je Rute, između ostalog, rekao da posvećenost NATO saveza Bosni i Hercegovini "ostaje jaka".
"Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet vaše zemlje. Stabilna BiH je naš strateški interes. Razgovaraćemo o tome kako ojačati saradnju i ojačati Oružane snage BiH i odbranu države. Ovi napori su za sve vaše građane i podudaraju se sa EU integracionim procesom koji podržavamo", rekao je Rute.
On je dodao da NATO sarađuje sa Evropskom unijom i kroz EUFOR misiju u BiH, te da BiH može računati na podršku alijanse.
Cvijanović je izjavila da su i ona i generalni sekretar NATO "svjesni da je potrebno jačati saradnju".
"Zahvalni smo NATO-u na podršci i hvala na podršci koja nam je data na jačanju kapaciteta, kao i jačanju sigurnosti. Želimo da se to nastavi. Ono što se dešava u BiH su politički problemi koji se raspravljaju u političkoj 'areni' na demokratski način", kazala je Cvijanović.
Bosna i Hercegovina je od 2018. godine dio MAP-a (Akcionog plana za članstvo), što je posljednja stepenica prije poziva u punopravno članstvo u NATO.
Bh. vlasti su se obavezale na pristupanje NATO-u, ali je ta obaveza u zastoju zbog stavova iz bh. entiteta Republika Srpska, i jačanju odnosa Milorada Dodika, predsjednika tog entiteta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Dodik se nalazi pod sankcijama SAD i Velike Britanije zbog antiustavnog djelovanja.
Posljednjih desetak godina, vlast i opozicija u RS protivi se članstvu u NATO-u i zastupaju stav da Bosna i Hercegovina po ovom pitanju treba slijediti Srbiju koja je proglasila vojnu neutralnost.
Prema Zakonu o odbrani BiH, koji je usvojen 2005. godine, institucije su obavezne sprovesti "sve potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a".
BiH ima svog vojnog i političkog predstavnika u misiji pri NATO-u u Briselu, a NATO u BiH ima svoj štab od 2004. godine, sa mandatom Ujedinjenih nacija da pomaže reformu bh. Oružanih snaga, koja se provodi prema NATO standardima.
Rute i Cvijanović su se sastali u Briselu u srijedu, 18. decembra. Nakon sastanka, obratili su se novinarima, te je Rute, između ostalog, rekao da posvećenost NATO saveza Bosni i Hercegovini "ostaje jaka".
"Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet vaše zemlje. Stabilna BiH je naš strateški interes. Razgovaraćemo o tome kako ojačati saradnju i ojačati Oružane snage BiH i odbranu države. Ovi napori su za sve vaše građane i podudaraju se sa EU integracionim procesom koji podržavamo", rekao je Rute.
On je dodao da NATO sarađuje sa Evropskom unijom i kroz EUFOR misiju u BiH, te da BiH može računati na podršku alijanse.
Cvijanović je izjavila da su i ona i generalni sekretar NATO "svjesni da je potrebno jačati saradnju".
"Zahvalni smo NATO-u na podršci i hvala na podršci koja nam je data na jačanju kapaciteta, kao i jačanju sigurnosti. Želimo da se to nastavi. Ono što se dešava u BiH su politički problemi koji se raspravljaju u političkoj 'areni' na demokratski način", kazala je Cvijanović.
Bosna i Hercegovina je od 2018. godine dio MAP-a (Akcionog plana za članstvo), što je posljednja stepenica prije poziva u punopravno članstvo u NATO.
Bh. vlasti su se obavezale na pristupanje NATO-u, ali je ta obaveza u zastoju zbog stavova iz bh. entiteta Republika Srpska, i jačanju odnosa Milorada Dodika, predsjednika tog entiteta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Dodik se nalazi pod sankcijama SAD i Velike Britanije zbog antiustavnog djelovanja.
Posljednjih desetak godina, vlast i opozicija u RS protivi se članstvu u NATO-u i zastupaju stav da Bosna i Hercegovina po ovom pitanju treba slijediti Srbiju koja je proglasila vojnu neutralnost.
Prema Zakonu o odbrani BiH, koji je usvojen 2005. godine, institucije su obavezne sprovesti "sve potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a".
BiH ima svog vojnog i političkog predstavnika u misiji pri NATO-u u Briselu, a NATO u BiH ima svoj štab od 2004. godine, sa mandatom Ujedinjenih nacija da pomaže reformu bh. Oružanih snaga, koja se provodi prema NATO standardima.