Šta predviđa zakon o građevinskom zemljištu u Federaciji BiH?
Već drugi put u bh. entitetu Federacija BiH, Zakon o građevinskom zemljištu se vraća predlagaču, Vladi Federacije BiH.
Oba puta zakon je u parlamentarnu proceduru poslan u identičnom tekstu, uprkos spornom dijelu koji se tiče državne imovine, kojom je, prema nekoliko odluka Ustavnog suda BiH, zabranjeno raspolagati.
U ovom zakonu je navedeno da se građevinsko državno zemljište upisuje kao vlasništvo općina.
Zakon, predviđa i prenamjenu šumskog i poljoprivrednog zemljišta, koje je državna imovina, u građevinsko. U jednom dijelu zakonskog rješenja se navodi i da se općinama omogući da na osnovu mišljenja kantona izvrše prenamjenu šumskog i poljoprivrednog zemljišta.
Pored toga, zakonom se dozvoljava i legalizacija nelegalnih objekata na državnom vlasništvu, te upisivanje vlasništva na one koja su vršili nelegalnu gradnju. I tu odluku donosi, također, općina.
"Zakon o građevinskom zemljištu nije ništa drugo nego model koji je već provela Republika Srpska pravnim nasiljem, ali sve je to presudama Ustavnog suda poništeno. Žalosno je što još nemamo ni presuda ni optužnica koje se odnose na neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH", kaže za Radio Slobodna Evropa ekspert za državnu imovinu Muharem Cero.
Iako je bio pred zastupnicima 18. decembra, Vlada Federacije BiH je zakon povukla, bez objašnjenja.
Vlada FBiH nije odgovorila na upit RSE krše li se zakonom ranije odluke Ustavnog suda BiH.
Podliježe li građevinsko zemljište zabrani raspolaganja?
U državnu imovinu kojom je zabranjeno raspolagati spada nepokretna imovina koja pripada BiH na osnovu međunarodnog sporazuma o sukcesiji, nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. godine, poljoprivredno zemljište, rijeke i šumska zemljišta.
Pod raspolaganjem navedene imovine smatra se direktni ili indirektni prijenos vlasništva.
U nepokretnu imovinu prema Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom spadaju, između ostalog, osim rijeka i šumskog zemljišta, i građevinska i druga zemljišta, te nekretenine.
Iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove, koja je među predlagačima zakona, zajedno sa Vladom Federacije, tvrde za Radio Slobodna Evropa da građevinsko zemljište "ne podliježe zabrani raspolaganja" i da zakon "ne zadire u pitanje državne imovine".
"Ništa se ne daje općinama i kantonima, to je kriva percepcija, ništa se ne daje što općine i gradovi nisu imali od 1958. godine nego se omogućava vlasnička tranzicija. Građevinsko zemljište obuhvata mali dio prostora i teritorije BiH, to je najvažnije zemljište gdje se obavlja najveći dio poslovnih aktivnosti, i najviša je stopa prometa u oblasti građevinskog zemljišta", kaže za Radio Slobodna Evropa Goran Brkić, tajnik u Federalnoj upravi za geodetske i i imovinsko pravne poslove.
Brkić dodaje i da je zakon pripremala struka, bez, kako navodi, "inputa politike".
"Možda je to problem, jer nismo imali smjernice od strane politike kada pripremate zakonska rješenja određenih spornih pitanja i konfliktinih situacija. Puno je lakše raditi na propisu kada imate smjernice iz politike, ovo je prijedlog struke", kaže Brkić za RSE.
Inače, prije tri godine, a i sada, zakon o građevinskom zemljištu nije podržala nadležna komisija Parlamenta Federacije.
Za predsjednika komisije Salku Zildžića posebno je sporan član četiri koji se odnosi na raspolaganje građevinskim državnim zemljištem.
I pojedini zastupnici u Parlamentu Federacije tvrde da zakon nije usklađen sa ustavom.
"Mi bi napravili ono što je Milorad Dodik u RS-u radio i mi bi na neki način amnestirali svaki Dodikov pokušaj da državno zemljište koristi na neustavan način", kaže Mirsad Zaimović, šef Kluba opozicione Stranke demokratske akcije u Parlamentu Federacije BiH.
Alma Kratina iz opozicione Demokratske fronte kaže za RSE da Federacija ne smije biti podrška rješenjima koja će dovesti u pitanje zakon o državnoj imovini koji se treba usaglasiti na nivou BiH.
"Ne smijemo doprinijeti pravnoj nesigurnosti i da stanemo na put donošenju zakona koji zadire u pitanje državne imovine. Ljudi nisu svjesni opasnosti koje nosi ovaj zakon. Mi moramo štiti ustav, a ne raditi protiv njega", kaže Kratina za RSE.
Trenutno je na snazi zakon o građevinskom zemljištu koji je 2004. godine donio visoki predstavnik u BiH. Inače, građevinsko zemljište smatra se dobrom od općeg interesa.
'Rasprodaja' državne imovine
Državnom imovinom u BiH zabranjeno je raspolagati od 2005. godine, kada je tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown nametnuo Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Ovaj zakon na snazi je dok domaće vlasti ne usvoje novi zakon kojim će riješiti pitanje raspodjele državne imovine, ali do danas o tome nema političkog konsenzusa.
Unatoč zakonskoj zabrani, vlast u Republici Srpskoj godinama prodaje državnu imovinu tvrdeći da je ona vlasništvo tog entiteta.
Posljednji primjer je prodaja šumskog zemljišta na Jahorini, nakon čega je reagirao Ured visokog predstavnika (OHR) i Pravobranilaštvo BiH, kao institucija nadležna za zaštitu državne imovine.
A reagiralo je i državno tužilaštvo koje je formiralo predmet.
Istovremeno, propisi i u Federaciji BiH godinama omogućavaju praksu pretvaranja šuma u građevinsko zemljište. Tako su na mjestu nekadašnjih šuma u tom entitetu "nicali" rudarski kopovi, kamenolomi i apartmanska naselja.
Oba puta zakon je u parlamentarnu proceduru poslan u identičnom tekstu, uprkos spornom dijelu koji se tiče državne imovine, kojom je, prema nekoliko odluka Ustavnog suda BiH, zabranjeno raspolagati.
U ovom zakonu je navedeno da se građevinsko državno zemljište upisuje kao vlasništvo općina.
Zakon, predviđa i prenamjenu šumskog i poljoprivrednog zemljišta, koje je državna imovina, u građevinsko. U jednom dijelu zakonskog rješenja se navodi i da se općinama omogući da na osnovu mišljenja kantona izvrše prenamjenu šumskog i poljoprivrednog zemljišta.
Pored toga, zakonom se dozvoljava i legalizacija nelegalnih objekata na državnom vlasništvu, te upisivanje vlasništva na one koja su vršili nelegalnu gradnju. I tu odluku donosi, također, općina.
"Zakon o građevinskom zemljištu nije ništa drugo nego model koji je već provela Republika Srpska pravnim nasiljem, ali sve je to presudama Ustavnog suda poništeno. Žalosno je što još nemamo ni presuda ni optužnica koje se odnose na neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH", kaže za Radio Slobodna Evropa ekspert za državnu imovinu Muharem Cero.
Iako je bio pred zastupnicima 18. decembra, Vlada Federacije BiH je zakon povukla, bez objašnjenja.
Vlada FBiH nije odgovorila na upit RSE krše li se zakonom ranije odluke Ustavnog suda BiH.
Podliježe li građevinsko zemljište zabrani raspolaganja?
U državnu imovinu kojom je zabranjeno raspolagati spada nepokretna imovina koja pripada BiH na osnovu međunarodnog sporazuma o sukcesiji, nepokretna imovina na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. decembra 1991. godine, poljoprivredno zemljište, rijeke i šumska zemljišta.
Pod raspolaganjem navedene imovine smatra se direktni ili indirektni prijenos vlasništva.
U nepokretnu imovinu prema Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom spadaju, između ostalog, osim rijeka i šumskog zemljišta, i građevinska i druga zemljišta, te nekretenine.
Iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove, koja je među predlagačima zakona, zajedno sa Vladom Federacije, tvrde za Radio Slobodna Evropa da građevinsko zemljište "ne podliježe zabrani raspolaganja" i da zakon "ne zadire u pitanje državne imovine".
"Ništa se ne daje općinama i kantonima, to je kriva percepcija, ništa se ne daje što općine i gradovi nisu imali od 1958. godine nego se omogućava vlasnička tranzicija. Građevinsko zemljište obuhvata mali dio prostora i teritorije BiH, to je najvažnije zemljište gdje se obavlja najveći dio poslovnih aktivnosti, i najviša je stopa prometa u oblasti građevinskog zemljišta", kaže za Radio Slobodna Evropa Goran Brkić, tajnik u Federalnoj upravi za geodetske i i imovinsko pravne poslove.
Brkić dodaje i da je zakon pripremala struka, bez, kako navodi, "inputa politike".
"Možda je to problem, jer nismo imali smjernice od strane politike kada pripremate zakonska rješenja određenih spornih pitanja i konfliktinih situacija. Puno je lakše raditi na propisu kada imate smjernice iz politike, ovo je prijedlog struke", kaže Brkić za RSE.
Inače, prije tri godine, a i sada, zakon o građevinskom zemljištu nije podržala nadležna komisija Parlamenta Federacije.
Za predsjednika komisije Salku Zildžića posebno je sporan član četiri koji se odnosi na raspolaganje građevinskim državnim zemljištem.
I pojedini zastupnici u Parlamentu Federacije tvrde da zakon nije usklađen sa ustavom.
"Mi bi napravili ono što je Milorad Dodik u RS-u radio i mi bi na neki način amnestirali svaki Dodikov pokušaj da državno zemljište koristi na neustavan način", kaže Mirsad Zaimović, šef Kluba opozicione Stranke demokratske akcije u Parlamentu Federacije BiH.
Alma Kratina iz opozicione Demokratske fronte kaže za RSE da Federacija ne smije biti podrška rješenjima koja će dovesti u pitanje zakon o državnoj imovini koji se treba usaglasiti na nivou BiH.
"Ne smijemo doprinijeti pravnoj nesigurnosti i da stanemo na put donošenju zakona koji zadire u pitanje državne imovine. Ljudi nisu svjesni opasnosti koje nosi ovaj zakon. Mi moramo štiti ustav, a ne raditi protiv njega", kaže Kratina za RSE.
Trenutno je na snazi zakon o građevinskom zemljištu koji je 2004. godine donio visoki predstavnik u BiH. Inače, građevinsko zemljište smatra se dobrom od općeg interesa.
'Rasprodaja' državne imovine
Državnom imovinom u BiH zabranjeno je raspolagati od 2005. godine, kada je tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown nametnuo Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom.
Ovaj zakon na snazi je dok domaće vlasti ne usvoje novi zakon kojim će riješiti pitanje raspodjele državne imovine, ali do danas o tome nema političkog konsenzusa.
Unatoč zakonskoj zabrani, vlast u Republici Srpskoj godinama prodaje državnu imovinu tvrdeći da je ona vlasništvo tog entiteta.
Posljednji primjer je prodaja šumskog zemljišta na Jahorini, nakon čega je reagirao Ured visokog predstavnika (OHR) i Pravobranilaštvo BiH, kao institucija nadležna za zaštitu državne imovine.
A reagiralo je i državno tužilaštvo koje je formiralo predmet.
Istovremeno, propisi i u Federaciji BiH godinama omogućavaju praksu pretvaranja šuma u građevinsko zemljište. Tako su na mjestu nekadašnjih šuma u tom entitetu "nicali" rudarski kopovi, kamenolomi i apartmanska naselja.