Egzodus ljekara doveo Afganistance do borbe za liječenje
Hiljade zdravstvenih radnika pobjeglo je iz Afganistana otkako su talibani preuzeli vlast 2021.
Ogroman nedostatak doktora, uključujući specijaliste, ostavio je milione Afganistanaca bez ili sa ograničenim pristupom zdravstvenim uslugama.
Bjekstvo medicinskih profesionalaca potaknuto je opresivnom vladavinom Talibana i humanitarnom krizom koja je zahvatila zemlju. Ljekari su se žalili i na loše uslove rada, niske plate i maltretiranje.
Abdullah Ahmadi, bivši šef bolnice Wazir Akbar Khan u Kabulu, jedne od najvećih u zemlji, napustio je Afganistan samo nekoliko mjeseci nakon talibanskog preuzimanja vlasti.
"Uslovi su me gušili, priča Ahmadi, ortopedski hirurg koji sada živi u Finskoj.
Kaže da su mu prijetili i ponižavali ga nekvalifikovani i neobrazovani pripadnici talibana koji su postavljeni na funkcije u Ministarstvu javnog zdravlja i državnim bolnicama.
Safa Hassani, avganistanski psihijatar koji sada živi u Njemačkoj, rekao je da je odluka Talibana u septembru 2021. da zabrani pohađanje škole tinejdžerkama uvjerila njegovu porodicu da napusti svoju domovinu.
"Žrtvovao sam svoj posao i profesiju da bi moje kćerke mogle da studiraju", rekao je Hassani, dodajući da se ljekari u inostranstvu suočavaju sa velikim izazovima u dobijanju dozvole da se bave medicinom u Evropi.
'Veliki vakum'
Sonia Cautain, veteran francuske humanitarne službe koja je radila u Kabulu do 2023. godine, svjedočila je iz prve ruke uticaju masovnog egzodusa ljekara iz zemlje.
"Afganistan je izgubio mnogo svojih najboljih doktora", rekla je ona, dodajući da su mnogi otišli zbog svojih karijera i porodica "jer nisu znali šta mogu očekivati" od talibana.
Cautain, koja je vodila dobrotvornu organizaciju za nadgledanje Francuskog medicinskog instituta za majke i djecu u Kabulu, rekla je da je egzodus ljekara "ostavio veliki vakuum u zdravstvenom sistemu".
Nedostatak ljekara lišava Afganistance pristupa odgovarajućem medicinskom tretmanu. Neki su bili primorani da traže skupe tretmane u inostranstvu.
Abdul Ahad kaže da je otišao u susjedni Pakistan da se liječi od kamena u bubregu. Rekao je da je potrošio preko 1.000 dolara na operaciju. Požalio da nije mogao naći kvalifikovanog doktora koji bi ga liječio u Kabulu.
"Neki [afganistanski] doktori su mi rekli da imam kamenje u bubregu, dok su drugi rekli da mi je zaglavljeno u mokraćnim kanalima", priča ovaj Afganistanac.
Na svakih 10.000 ljudi u Afganistanu dolazi samo 10 zdravstvenih radnika, navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u nedavnom izvještaju.
To je znatno niže od potrebnog omjera od 44 zdravstvena radnika na svakih 10.000 ljudi potrebnih za univerzalnu zdravstvenu pokrivenost, saopštila je te organizacija.
WHO procjenjuje da od oko 40 miliona stanovnika gotovo 18 miliona Afganistanaca treba zdravstvenu pomoć. Oko 9,5 miliona Avganistanaca ima "ograničene ili nikakve osnovne zdravstvene usluge", saopštila je ta organizacija.
Talibanska zabrana obrazovanja za žene ostavila je zemlju bez novih kadrova, žena diplomanata. Afganistanu je nedostajalo žena zdravstvenih radnika čak i prije nego što su talibani preuzeli vlast.
'Umiranje na putu do doktora'
Ranije ovog mjeseca, vladajuća militantna islamistička grupa zabranila je obuku babica i medicinskih sestara u Afganistanu, što je izazvalo zabrinutost zbog zdravstvenih posljedica za žene.
Egzodus medicinskih stručnjaka pogoršao je i gubitak međunarodnog finansiranja, koje je činilo više od 75 posto javne potrošnje pod prethodnom afganistanskom vladom koju je podržavao Zapad.
"Oštar pad podrške razvoju izazvao je šok u ekonomiji i javnom zdravstvenom sistemu", navodi Human Rights Watch u izvještaju objavljenom u februaru.
Ova organizacija kaže da je nedovoljna zdravstvena zaštita "ostavila populaciju ranjivom na bolesti i druge posljedice neadekvatne medicinske brige".
Kajaraš, afganistanski doktor koji se preselio u Češku, kaže da je u Afganistanu smanjen "kvalitet dostupnih tretmana". On je rekao da je nedostatak ljekara, posebno žena ljekara, primorao pacijente da duže čekaju na specijalističke usluge.
"Vjerovatno ćemo vidjeti više smrtnih slučajeva zbog bolesti koje se mogu spriječiti", rekao je on.
U udaljenim dijelovima Afganistana nedostatak ljekara se već pokazuje fatalnim.
Waris Shah živi u udaljenom okrugu Barmal u jugoistočnoj provinciji Paktika.
"Pacijenti često umiru dok su na putu kod doktora", svjedoči.
Zaključuje da je nedostatak ljekara primorao stanovnike da potraže liječenje u Kabulu, udaljenom stotinama kilometara.
Ogroman nedostatak doktora, uključujući specijaliste, ostavio je milione Afganistanaca bez ili sa ograničenim pristupom zdravstvenim uslugama.
Bjekstvo medicinskih profesionalaca potaknuto je opresivnom vladavinom Talibana i humanitarnom krizom koja je zahvatila zemlju. Ljekari su se žalili i na loše uslove rada, niske plate i maltretiranje.
Abdullah Ahmadi, bivši šef bolnice Wazir Akbar Khan u Kabulu, jedne od najvećih u zemlji, napustio je Afganistan samo nekoliko mjeseci nakon talibanskog preuzimanja vlasti.
"Uslovi su me gušili, priča Ahmadi, ortopedski hirurg koji sada živi u Finskoj.
Kaže da su mu prijetili i ponižavali ga nekvalifikovani i neobrazovani pripadnici talibana koji su postavljeni na funkcije u Ministarstvu javnog zdravlja i državnim bolnicama.
Safa Hassani, avganistanski psihijatar koji sada živi u Njemačkoj, rekao je da je odluka Talibana u septembru 2021. da zabrani pohađanje škole tinejdžerkama uvjerila njegovu porodicu da napusti svoju domovinu.
"Žrtvovao sam svoj posao i profesiju da bi moje kćerke mogle da studiraju", rekao je Hassani, dodajući da se ljekari u inostranstvu suočavaju sa velikim izazovima u dobijanju dozvole da se bave medicinom u Evropi.
'Veliki vakum'
Sonia Cautain, veteran francuske humanitarne službe koja je radila u Kabulu do 2023. godine, svjedočila je iz prve ruke uticaju masovnog egzodusa ljekara iz zemlje.
"Afganistan je izgubio mnogo svojih najboljih doktora", rekla je ona, dodajući da su mnogi otišli zbog svojih karijera i porodica "jer nisu znali šta mogu očekivati" od talibana.
Cautain, koja je vodila dobrotvornu organizaciju za nadgledanje Francuskog medicinskog instituta za majke i djecu u Kabulu, rekla je da je egzodus ljekara "ostavio veliki vakuum u zdravstvenom sistemu".
Nedostatak ljekara lišava Afganistance pristupa odgovarajućem medicinskom tretmanu. Neki su bili primorani da traže skupe tretmane u inostranstvu.
Abdul Ahad kaže da je otišao u susjedni Pakistan da se liječi od kamena u bubregu. Rekao je da je potrošio preko 1.000 dolara na operaciju. Požalio da nije mogao naći kvalifikovanog doktora koji bi ga liječio u Kabulu.
"Neki [afganistanski] doktori su mi rekli da imam kamenje u bubregu, dok su drugi rekli da mi je zaglavljeno u mokraćnim kanalima", priča ovaj Afganistanac.
Na svakih 10.000 ljudi u Afganistanu dolazi samo 10 zdravstvenih radnika, navodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u nedavnom izvještaju.
To je znatno niže od potrebnog omjera od 44 zdravstvena radnika na svakih 10.000 ljudi potrebnih za univerzalnu zdravstvenu pokrivenost, saopštila je te organizacija.
WHO procjenjuje da od oko 40 miliona stanovnika gotovo 18 miliona Afganistanaca treba zdravstvenu pomoć. Oko 9,5 miliona Avganistanaca ima "ograničene ili nikakve osnovne zdravstvene usluge", saopštila je ta organizacija.
Talibanska zabrana obrazovanja za žene ostavila je zemlju bez novih kadrova, žena diplomanata. Afganistanu je nedostajalo žena zdravstvenih radnika čak i prije nego što su talibani preuzeli vlast.
'Umiranje na putu do doktora'
Ranije ovog mjeseca, vladajuća militantna islamistička grupa zabranila je obuku babica i medicinskih sestara u Afganistanu, što je izazvalo zabrinutost zbog zdravstvenih posljedica za žene.
Egzodus medicinskih stručnjaka pogoršao je i gubitak međunarodnog finansiranja, koje je činilo više od 75 posto javne potrošnje pod prethodnom afganistanskom vladom koju je podržavao Zapad.
"Oštar pad podrške razvoju izazvao je šok u ekonomiji i javnom zdravstvenom sistemu", navodi Human Rights Watch u izvještaju objavljenom u februaru.
Ova organizacija kaže da je nedovoljna zdravstvena zaštita "ostavila populaciju ranjivom na bolesti i druge posljedice neadekvatne medicinske brige".
Kajaraš, afganistanski doktor koji se preselio u Češku, kaže da je u Afganistanu smanjen "kvalitet dostupnih tretmana". On je rekao da je nedostatak ljekara, posebno žena ljekara, primorao pacijente da duže čekaju na specijalističke usluge.
"Vjerovatno ćemo vidjeti više smrtnih slučajeva zbog bolesti koje se mogu spriječiti", rekao je on.
U udaljenim dijelovima Afganistana nedostatak ljekara se već pokazuje fatalnim.
Waris Shah živi u udaljenom okrugu Barmal u jugoistočnoj provinciji Paktika.
"Pacijenti često umiru dok su na putu kod doktora", svjedoči.
Zaključuje da je nedostatak ljekara primorao stanovnike da potraže liječenje u Kabulu, udaljenom stotinama kilometara.