Maia Sandu položila zakletvu za drugi mandat predsjednice Moldavije
Prozapadna predsjednica Moldavije Maia Sandu položila je zakletvu za drugi mandat u, kako analitičari nazivaju, kritičnom prekretnicom za integraciju jedne od najsiromašnijih zemalja Evrope u Evropsku uniju (EU).
Sandu je pobijedila svog protivnika naklonjenog Rusiji, Aleksandra Stoianogla, u drugom krugu teško osvojenih izbora prošlog mjeseca.
Pobjeda bivše zvaničnice Svjetske banke, obrazovane na Univerzitetu Harvard, došla je kao olakšanje za zapadne partnere Moldavije, koji su to pozdraviili kao dokaz da demokratija može pobijediti rusko miješanje.
Njena pobjeda je, naime, uslijedila samo sedmicu nakon što je druga bivša sovjetska republika, Gruzija, pretrpjela nazadovanje na putu ka EU kada su na izborima pobijedili političari naklonjeni Moskvi.
Sandu je u svom inauguracijskom govoru rekla da se nada da će njen drugi i posljednji četverogodišnji mandat vezati ono što bude njena ostavština za "Moldaviju u Evropskoj uniji".
Tokom njenog prvog mandata, Moldavija je osigurala status kandidata za EU 2022. i otvorila pregovore o pridruživanju ranije ove godine nakon što se čvrsto udružila sa svojim susjedom, Ukrajinom, poslije ruske invazije na tu državu 2022. i pridružila se režimu sankcija EU protiv Rusije.
Prošle sedmice EU je pozdravila to što je Moldavija uspješno provela predsjedničke izbore i referendum o upisu pristupanja Uniji u Ustav, dok je kritikovala "hibridne pokušaje podrivanja demokratskih institucija zemlje".
Moldavski zvaničnici su mjesecima upozoravali na prijetnje iz Rusije koje su uključivale dezinformacije i omogućavanje milionskih nezakonitih plaćanja za neformalnu mrežu organizatora protiv EU.
Istovremeno, branili su se i od sajber napada, te se javno suočili s onim što su smatrali lažnim narativima koji imaju za cilj da utiču na ishod glasanja.
Pedesetdvogodišnja Sandu postala je prva žena predsjednica Moldavije s uvjerljivom pobjedom 2020. godine, šaljućisnažnu proevropsku poruku i obećavajući borbu protiv korupcije.
Suprotno njoj, pedesetsedmogodišnji Stoianoglo iz Gagauzije -- autonomne regije Moldavije na turskom govornom području sa proruskim sentimentom -- vodio je kampanju baziranu na temama reda i zakona. Njega su, pak, u javnosti kritikovali zbog neuspjeha u rješavanju problema korupcije na visokom nivou dok je bio glavni tužilac Moldavije.
Sandu je pobijedila svog protivnika naklonjenog Rusiji, Aleksandra Stoianogla, u drugom krugu teško osvojenih izbora prošlog mjeseca.
Pobjeda bivše zvaničnice Svjetske banke, obrazovane na Univerzitetu Harvard, došla je kao olakšanje za zapadne partnere Moldavije, koji su to pozdraviili kao dokaz da demokratija može pobijediti rusko miješanje.
Njena pobjeda je, naime, uslijedila samo sedmicu nakon što je druga bivša sovjetska republika, Gruzija, pretrpjela nazadovanje na putu ka EU kada su na izborima pobijedili političari naklonjeni Moskvi.
Sandu je u svom inauguracijskom govoru rekla da se nada da će njen drugi i posljednji četverogodišnji mandat vezati ono što bude njena ostavština za "Moldaviju u Evropskoj uniji".
Tokom njenog prvog mandata, Moldavija je osigurala status kandidata za EU 2022. i otvorila pregovore o pridruživanju ranije ove godine nakon što se čvrsto udružila sa svojim susjedom, Ukrajinom, poslije ruske invazije na tu državu 2022. i pridružila se režimu sankcija EU protiv Rusije.
Prošle sedmice EU je pozdravila to što je Moldavija uspješno provela predsjedničke izbore i referendum o upisu pristupanja Uniji u Ustav, dok je kritikovala "hibridne pokušaje podrivanja demokratskih institucija zemlje".
Moldavski zvaničnici su mjesecima upozoravali na prijetnje iz Rusije koje su uključivale dezinformacije i omogućavanje milionskih nezakonitih plaćanja za neformalnu mrežu organizatora protiv EU.
Istovremeno, branili su se i od sajber napada, te se javno suočili s onim što su smatrali lažnim narativima koji imaju za cilj da utiču na ishod glasanja.
Pedesetdvogodišnja Sandu postala je prva žena predsjednica Moldavije s uvjerljivom pobjedom 2020. godine, šaljućisnažnu proevropsku poruku i obećavajući borbu protiv korupcije.
Suprotno njoj, pedesetsedmogodišnji Stoianoglo iz Gagauzije -- autonomne regije Moldavije na turskom govornom području sa proruskim sentimentom -- vodio je kampanju baziranu na temama reda i zakona. Njega su, pak, u javnosti kritikovali zbog neuspjeha u rješavanju problema korupcije na visokom nivou dok je bio glavni tužilac Moldavije.