Zaključci Skupštine RS opasan pokušaj rušenja BiH, poručio Bećirović
Zaključci Narodne skupštine bosanskohercegovačkog entiteta RS, povodom razmatranja "Informacije o urušavanju pravnog sistema u Bosni i Hercegovini kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma", predstavljaju novi opasan pokušaj rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i destruiranja pravnog poretka države Bosne i Hercegovine, izjavio je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, 25. decembra.
Skupština RS usvojila je rano 25. decembra zaključak kojim se od Milorada Dodika, proruskog predsjednika tog bosanskoercegovačkog entiteta, traži da se ne odaziva na poziv Suda Bosne i Hercegovine, sve dok ne bude zdravstveno sposoban da učestvuje u postupku.
Radi se o jednom od 12 zaključaka koje je Skupština RS usvojila nakon razmatranja "Informacije o urušavanju pravnog poretka u BiH kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma" na posebnoj sjednici.
"Zaključci su na tragu antidejtonske Deklaracije tzv. svesrpskog sabora, iz juna ove godine, te predstavljaju nastavak politike koja za konačni cilj ima razbijanje države Bosne i Hercegovine i realizaciju zločinačkog projekta velike Srbije", kaže u izjavi Bećirović.
Dodaje i da su OHR, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira i države svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i NATO i EUFOR, dužni djelovati s ciljem očuvanja mira i stabilnosti.
"Zaključci entitetske skupštine o suverenitetu administrativno-teritorijalnih jedinica u državi Bosni i Hercegovini su obična besmislica. Ne postoji entitetski suverenitet i takva neutemeljena teza nema nikakvo pravno uporište u Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, kao ni u međunarodnom pravu", ističe Bećirović, te dodaje da će državu braniti pravnim, diplomatskim i drugim sredstvima.
Među usvojenim zaključcima je i onaj kojim se traži da imenovani predstavnici RS u institucijama Bosne i Hercegovine obustave dalje odlučivanje, sve dok Sud BiH i državno Tužilaštvo ne obustave “politički montirani proces” protiv Dodika i Lukića.
No, blokade neće biti "ako se odlučuje o pitanjima kojima se vrši prenos nadležnosti sa nivoa Republike Srpske na nivo BiH".
Od predstavnika RS na nivou BiH se traži i da obustave odlučivanje iz domena evropskih integracija, dok se ne uspostave uslovi da se taj proces odvija "u skladu sa postulatima demokratije i vladavine prava".
Poslanička većina je osudila i "miješanje" Tužilaštva BiH u rad Skupštine RS, navodeći da odluke entitetskog parlamenta može razmatrati samo Ustavni sud RS.
Tužilaštvo je pred početak posebne sjednice zatražilo informaciju na osnovu Zakona o krivičnom postupku BiH i dostupnih podataka koji ukazuju na sumnju u počinjenje više krivičnih djela, uključujući "Dogovor za činjenje krivičnog djela", "Pripremanje krivičnog djela" i "Napad na ustavni poredak".
Skupština RS usvojila je rano 25. decembra zaključak kojim se od Milorada Dodika, proruskog predsjednika tog bosanskoercegovačkog entiteta, traži da se ne odaziva na poziv Suda Bosne i Hercegovine, sve dok ne bude zdravstveno sposoban da učestvuje u postupku.
Radi se o jednom od 12 zaključaka koje je Skupština RS usvojila nakon razmatranja "Informacije o urušavanju pravnog poretka u BiH kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma" na posebnoj sjednici.
"Zaključci su na tragu antidejtonske Deklaracije tzv. svesrpskog sabora, iz juna ove godine, te predstavljaju nastavak politike koja za konačni cilj ima razbijanje države Bosne i Hercegovine i realizaciju zločinačkog projekta velike Srbije", kaže u izjavi Bećirović.
Dodaje i da su OHR, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira i države svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i NATO i EUFOR, dužni djelovati s ciljem očuvanja mira i stabilnosti.
"Zaključci entitetske skupštine o suverenitetu administrativno-teritorijalnih jedinica u državi Bosni i Hercegovini su obična besmislica. Ne postoji entitetski suverenitet i takva neutemeljena teza nema nikakvo pravno uporište u Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH, kao ni u međunarodnom pravu", ističe Bećirović, te dodaje da će državu braniti pravnim, diplomatskim i drugim sredstvima.
Među usvojenim zaključcima je i onaj kojim se traži da imenovani predstavnici RS u institucijama Bosne i Hercegovine obustave dalje odlučivanje, sve dok Sud BiH i državno Tužilaštvo ne obustave “politički montirani proces” protiv Dodika i Lukića.
No, blokade neće biti "ako se odlučuje o pitanjima kojima se vrši prenos nadležnosti sa nivoa Republike Srpske na nivo BiH".
Od predstavnika RS na nivou BiH se traži i da obustave odlučivanje iz domena evropskih integracija, dok se ne uspostave uslovi da se taj proces odvija "u skladu sa postulatima demokratije i vladavine prava".
Poslanička većina je osudila i "miješanje" Tužilaštva BiH u rad Skupštine RS, navodeći da odluke entitetskog parlamenta može razmatrati samo Ustavni sud RS.
Tužilaštvo je pred početak posebne sjednice zatražilo informaciju na osnovu Zakona o krivičnom postupku BiH i dostupnih podataka koji ukazuju na sumnju u počinjenje više krivičnih djela, uključujući "Dogovor za činjenje krivičnog djela", "Pripremanje krivičnog djela" i "Napad na ustavni poredak".