Čečeni na granici BiH i Hrvatske: 'Bježimo od ruske prisilne mobilizacije i progona'
Šest je ujutro. Temperatura tek nešto viša od nula stepeni. Iz magle izranja 15-ak osoba, ruskih državljana sa sjevera Kavkaza među kojima ima djece i starijih osoba.
Okupljalište je kafić u Gradišci, pored graničnog prelaza iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj, na krajnjem sjeveru BiH.
Kratko čekaju, a potom se izgrle, izljube, nakon čega se mladi Čečen zaputio prema Hrvatskoj, ne bi li prošao dalje u Evropsku uniju.
Drugi sa nadom gledaju hoće li ga pustiti u Hrvatsku. Ovog jutra nisu, i mladi Čečen se razočarano vratio u grupu. Čekaju još, da opet neko drugi proba.
Jedan bježi iz Rusije od prisilne mobilizacije zbog rata u Ukrajini.
Drugi bježe zbog političkog progona, vjerskih ili zdravstvenih razloga.
Neko bježi i da bi pomogao porodici, ali svako ima svoju ličnu tragediju, pričaju ruski državljani, među kojima je najviše Čečena koje su reporteri Radija Slobodna Evropa zatekli uz granični prelaz u Gradišci.
Tu se, po njihovom kazivanju, okupljaju svako jutro u pokušaju da pređu granicu BiH sa Hrvatskom i zatraže azil u nekoj od zemalja EU.
Jedini Čečen koji je htio da razgovara sa novinarima RSE je Magomed.
Insistirao je da nikoga ne fotografišemo ili da im zamaglimo lica, u strahu od odmazde prema njima i njihovim porodicama u Rusiji.
Kaže da je u njihovoj grupi oko 80 odsto Čečena, ali dolaze i iz drugih susjednih ruskih republika, kao što su Ingušetija i Karačajevo-Čerkezija, a ima ih nekoliko iz udaljenijeg Tatarstana.
Prema njegovoj računici, oko 170 ljudi sa sjevera Kavkaza čeka da pređe granicu na sjeverozapadu BiH, u Gradišci i Novom Gradu (zapadno od Gradiške).
Bježimo od 'progona vlasti'
Magomed objašnjava za RSE da svi bježe "od progona vlasti", a da su progonjeni uglavnom iz političkih i vjerskih razloga – ili zbog mobilizacije za rat u Ukrajini.
"Trenutno se provodi mobilizacija, prisilna mobilizacija. Ljude jednostavno kupe, htio-ne htio. Niko te ne pita. Iz raznih razloga kupe ljude i prisilno ih šalju", kaže on.
I mladi Čečen koji je to jutro bezuspješno pokušao preći granicu, po Magomedovom kazivanju, bio je u zatvoru u Čečeniji, gdje je preživio premlaćivanje i druge vrste zlostavljanja zbog političkih stavova.
Mladić je stajao pored Magomeda dok je o tome pričao, no sam nije htio da govori, osim što je klimnuo glavom u znak odobravanja. Magomed ističe i da se svi, koji su u Gradišci boje i mogućeg podizanja optužnica protiv njih u Rusiji, te da izbjeglice sa sjevera Kavkaza svugdje "žive u strahu".
Ističe da Rusija zaustavlja sve procese za dobijanje viza, pa zato pokušavaju da dođu do EU preko BiH, koja sa Rusijom i dalje ima važeći bezvizni režim.
Od okupljenih, navodi da su neki imali posao, ali da je većina nezaposlenih.
"I ako imate posao plata za trud je minimalna. Većinom ljudi ne idu zbog plata", kazao je Magomed.
Ističe da je i zdravstvo u lošem stanju, te pokazuje na jednog mladića među njima koji je u invalidskim kolicima. Kako kaže, zbog ljekarske greške.
Mladić u kolicima nije želio da govori.
Magomed za RSE priča i da svi koji su tu prate slučaj Selime Khadisove, Čečenke koja se nalazi u pritvoru u Tuzli dok čeka da bh. vlasti odluče da li će je izručiti Rusiji ili će joj dati azil, o čemu je RSE već pisao.
Khadisova je uhapšena na osnovu INTERPOL-ove potjernice nakon što je sa troje djece sletjela avionom iz Turske u Sarajevo krajem septembra po optužbama Rusije koja je tereti za terorizam.
Selima negira optužbe i trenutno je u ekstradicionom pritvoru, odvojena od djece, a istovremeno se odlučuje i o njenom zahtjevu za azil u BiH.
'Hrvatska ništa ne objašnjava'
Magomed je jedan od nekoliko desetina ruskih državljana koji svakog jutra već od šest sati stoje pored granice i čekaju da ih prozovu.
Nakon što prođu pasošku kontrolu na bh. strani, idu na hrvatsku stranu. Prolazi ih po desetak svaki dan. Nekad, kao 7. novembra kada je ekipa RSE bila sa njima, svi su vraćeni.
"Graničari nam ništa ne objašnjavaju, pa moramo dolaziti rano. Ovdje je puno žena s djecom, po petero, šestero djece, bez muškaraca. I oni ovdje dolaze i čekaju kada mogu preći, zato što ne daju proći. Jedan dan puštaju, drugi dan zaustavljaju", priča Magomed.
Kaže da su ranije znali puštati i po 20-30 ljudi istovremeno, ali je broj u posljednje vrijeme ograničen na deset.
Objašnjenje nisu dobili od Granične policije Hrvatske, kao ni RSE koji je poslao upit hrvatskom Ministarstvu unutrašnjih poslova.
"Neki ljudi se ovdje nalaze dvije sedmice, pa čak i više, i tu se potrefilo pet neradnih dana. Pitali smo ih, neće da pričaju s nama. Primorani smo dolaziti rano ujutro, i oni koji su blizu, i oni koji dolaze izdaleka, čekaju svoj red i čekaju da pređu", priča Magomed.
Naglašava da niko od njih ne ostaje u Hrvatskoj, jer ih ljudi tamo "gledaju sa nepovjerenjem", te da su im cilj Francuska, Njemačka, Belgija, Holandija.
"U tim zemljama znamo da ćemo imati zaštitu", smatra on.
Dobri ljudi i visoke cijene u BiH
Magomed ističe da u BiH, sem cijena koje su za njihove džepove previsoke, nemaju puno problema. Ni sa mještanima, ni sa policijom.
"Prema svim našim ljudima koji se nalaze ovdje, u Bosni, odnos je odličan, ljudi se odnose dobro prema nama. Prijatni su, smiješe nam se, kako u restoranima, u taksijima, koga god sretnemo putem", ističe Magomed.
Neko živi u prenoćištima, dok neko iznajmljuje stanove ili kuće, kaže on. Ipak, finansije im predstavljaju problem.
"Teško je, posebno ženama koje su ovdje s djecom. Mladi momci i odrasli muškarci još nekako i izdrže. Ne možeš ti djetetu i ženi ovdje objasniti da neće moći jesti, da je u prodavnici skupo, da moramo još stajati ovdje, da je granica danas zatvorena, da je danas nekakav praznik. Svaki dan je novi finansijski udar na svaku porodicu koja se nalazi u Bosni", navodi Magomed.
Šta kažu u policiji?
Iz Policijske uprave Gradiška, navode da se u posljednja dva mjeseca sve više ruskih državljana počelo pojavljivati u blizini granice, ali da svi imaju važeće pasoše, da su legalno ušli u zemlju i da im je dozvoljen boravak.
Ističu da im je ugovorom između BiH i Rusije "dozvoljen bezvizni režim u periodu do 30 dana", nakon čega ne mogu više biti u zemlji, te da ih policija zbog toga češće kontroliše.
U ovom gradu na sjeverozapadu BiH, pojašnjavaju iz policije, stranci su tokom ove godine počinili nekoliko krađa, a jedan je uhapšen na osnovu Interpolove potjernice, te predat Sudu BiH.
Dodaju da sloboda kretanja može biti ograničena ako je to u interesu javne bezbjednosti – ali da je ruskim državljanima u Gradišci "omogućeno kretanje poštujući osnovna ljudska prava" propisana međunarodnim konvencijama.
U BiH je i ranije, od početka rata u Ukrajini zabilježen dolazak stanovnika Čečenije, koji bježe od, kako su rekli, progona u svojoj zemlji ili prisilnog slanja na ratište u Ukrajinu.
Neki od njih su traženi putem ruskih potjernica poput Selime Khadisove, a RSE je zabilježio i slučaj još jednog tridesetpetogodišnjeg stanovnika okoline Groznog (glavnog grada Čečenije) koji od oktobra prošle godine traži zaštitu u BiH od političkog progona u Rusiji.
On je jedan od najmanje četiri osobe s ruskim državljanstvom koje su, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa (RSE), u identičnoj situaciji i od kojih neki traže zaštitu od BiH.
Za dolazak u BiH ruskim državljanima nisu potrebne vize, s obzirom na to da BiH i dalje sa tom zemljom primjenjuje bezvizni režim, prema Sporazumu iz 2013. godine.
Zbog napada na Ukrajinu, Evropska unija je u septembru 2022. ponovo uvela vize Rusima, koji su od 2007. imali olakšan ulaz u Uniju.
Nakon toga, nekoliko puta je od vlasti BiH tražila da politiku usklade s viznom politikom EU.
No, bezvizni režim s Rusijom do danas nije ukinut zbog protivljenja predstavnika vlasti iz Republike Srpske, predvođenih Miloradom Dodikom, proruskim liderom tog bh. entiteta.
Okupljalište je kafić u Gradišci, pored graničnog prelaza iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj, na krajnjem sjeveru BiH.
Kratko čekaju, a potom se izgrle, izljube, nakon čega se mladi Čečen zaputio prema Hrvatskoj, ne bi li prošao dalje u Evropsku uniju.
Drugi sa nadom gledaju hoće li ga pustiti u Hrvatsku. Ovog jutra nisu, i mladi Čečen se razočarano vratio u grupu. Čekaju još, da opet neko drugi proba.
Jedan bježi iz Rusije od prisilne mobilizacije zbog rata u Ukrajini.
Drugi bježe zbog političkog progona, vjerskih ili zdravstvenih razloga.
Neko bježi i da bi pomogao porodici, ali svako ima svoju ličnu tragediju, pričaju ruski državljani, među kojima je najviše Čečena koje su reporteri Radija Slobodna Evropa zatekli uz granični prelaz u Gradišci.
Tu se, po njihovom kazivanju, okupljaju svako jutro u pokušaju da pređu granicu BiH sa Hrvatskom i zatraže azil u nekoj od zemalja EU.
Jedini Čečen koji je htio da razgovara sa novinarima RSE je Magomed.
Insistirao je da nikoga ne fotografišemo ili da im zamaglimo lica, u strahu od odmazde prema njima i njihovim porodicama u Rusiji.
Kaže da je u njihovoj grupi oko 80 odsto Čečena, ali dolaze i iz drugih susjednih ruskih republika, kao što su Ingušetija i Karačajevo-Čerkezija, a ima ih nekoliko iz udaljenijeg Tatarstana.
Prema njegovoj računici, oko 170 ljudi sa sjevera Kavkaza čeka da pređe granicu na sjeverozapadu BiH, u Gradišci i Novom Gradu (zapadno od Gradiške).
Bježimo od 'progona vlasti'
Magomed objašnjava za RSE da svi bježe "od progona vlasti", a da su progonjeni uglavnom iz političkih i vjerskih razloga – ili zbog mobilizacije za rat u Ukrajini.
"Trenutno se provodi mobilizacija, prisilna mobilizacija. Ljude jednostavno kupe, htio-ne htio. Niko te ne pita. Iz raznih razloga kupe ljude i prisilno ih šalju", kaže on.
I mladi Čečen koji je to jutro bezuspješno pokušao preći granicu, po Magomedovom kazivanju, bio je u zatvoru u Čečeniji, gdje je preživio premlaćivanje i druge vrste zlostavljanja zbog političkih stavova.
Mladić je stajao pored Magomeda dok je o tome pričao, no sam nije htio da govori, osim što je klimnuo glavom u znak odobravanja. Magomed ističe i da se svi, koji su u Gradišci boje i mogućeg podizanja optužnica protiv njih u Rusiji, te da izbjeglice sa sjevera Kavkaza svugdje "žive u strahu".
Ističe da Rusija zaustavlja sve procese za dobijanje viza, pa zato pokušavaju da dođu do EU preko BiH, koja sa Rusijom i dalje ima važeći bezvizni režim.
Od okupljenih, navodi da su neki imali posao, ali da je većina nezaposlenih.
"I ako imate posao plata za trud je minimalna. Većinom ljudi ne idu zbog plata", kazao je Magomed.
Ističe da je i zdravstvo u lošem stanju, te pokazuje na jednog mladića među njima koji je u invalidskim kolicima. Kako kaže, zbog ljekarske greške.
Mladić u kolicima nije želio da govori.
Magomed za RSE priča i da svi koji su tu prate slučaj Selime Khadisove, Čečenke koja se nalazi u pritvoru u Tuzli dok čeka da bh. vlasti odluče da li će je izručiti Rusiji ili će joj dati azil, o čemu je RSE već pisao.
Khadisova je uhapšena na osnovu INTERPOL-ove potjernice nakon što je sa troje djece sletjela avionom iz Turske u Sarajevo krajem septembra po optužbama Rusije koja je tereti za terorizam.
Selima negira optužbe i trenutno je u ekstradicionom pritvoru, odvojena od djece, a istovremeno se odlučuje i o njenom zahtjevu za azil u BiH.
'Hrvatska ništa ne objašnjava'
Magomed je jedan od nekoliko desetina ruskih državljana koji svakog jutra već od šest sati stoje pored granice i čekaju da ih prozovu.
Nakon što prođu pasošku kontrolu na bh. strani, idu na hrvatsku stranu. Prolazi ih po desetak svaki dan. Nekad, kao 7. novembra kada je ekipa RSE bila sa njima, svi su vraćeni.
"Graničari nam ništa ne objašnjavaju, pa moramo dolaziti rano. Ovdje je puno žena s djecom, po petero, šestero djece, bez muškaraca. I oni ovdje dolaze i čekaju kada mogu preći, zato što ne daju proći. Jedan dan puštaju, drugi dan zaustavljaju", priča Magomed.
Kaže da su ranije znali puštati i po 20-30 ljudi istovremeno, ali je broj u posljednje vrijeme ograničen na deset.
Objašnjenje nisu dobili od Granične policije Hrvatske, kao ni RSE koji je poslao upit hrvatskom Ministarstvu unutrašnjih poslova.
"Neki ljudi se ovdje nalaze dvije sedmice, pa čak i više, i tu se potrefilo pet neradnih dana. Pitali smo ih, neće da pričaju s nama. Primorani smo dolaziti rano ujutro, i oni koji su blizu, i oni koji dolaze izdaleka, čekaju svoj red i čekaju da pređu", priča Magomed.
Naglašava da niko od njih ne ostaje u Hrvatskoj, jer ih ljudi tamo "gledaju sa nepovjerenjem", te da su im cilj Francuska, Njemačka, Belgija, Holandija.
"U tim zemljama znamo da ćemo imati zaštitu", smatra on.
Dobri ljudi i visoke cijene u BiH
Magomed ističe da u BiH, sem cijena koje su za njihove džepove previsoke, nemaju puno problema. Ni sa mještanima, ni sa policijom.
"Prema svim našim ljudima koji se nalaze ovdje, u Bosni, odnos je odličan, ljudi se odnose dobro prema nama. Prijatni su, smiješe nam se, kako u restoranima, u taksijima, koga god sretnemo putem", ističe Magomed.
Neko živi u prenoćištima, dok neko iznajmljuje stanove ili kuće, kaže on. Ipak, finansije im predstavljaju problem.
"Teško je, posebno ženama koje su ovdje s djecom. Mladi momci i odrasli muškarci još nekako i izdrže. Ne možeš ti djetetu i ženi ovdje objasniti da neće moći jesti, da je u prodavnici skupo, da moramo još stajati ovdje, da je granica danas zatvorena, da je danas nekakav praznik. Svaki dan je novi finansijski udar na svaku porodicu koja se nalazi u Bosni", navodi Magomed.
Šta kažu u policiji?
Iz Policijske uprave Gradiška, navode da se u posljednja dva mjeseca sve više ruskih državljana počelo pojavljivati u blizini granice, ali da svi imaju važeće pasoše, da su legalno ušli u zemlju i da im je dozvoljen boravak.
Ističu da im je ugovorom između BiH i Rusije "dozvoljen bezvizni režim u periodu do 30 dana", nakon čega ne mogu više biti u zemlji, te da ih policija zbog toga češće kontroliše.
U ovom gradu na sjeverozapadu BiH, pojašnjavaju iz policije, stranci su tokom ove godine počinili nekoliko krađa, a jedan je uhapšen na osnovu Interpolove potjernice, te predat Sudu BiH.
Dodaju da sloboda kretanja može biti ograničena ako je to u interesu javne bezbjednosti – ali da je ruskim državljanima u Gradišci "omogućeno kretanje poštujući osnovna ljudska prava" propisana međunarodnim konvencijama.
U BiH je i ranije, od početka rata u Ukrajini zabilježen dolazak stanovnika Čečenije, koji bježe od, kako su rekli, progona u svojoj zemlji ili prisilnog slanja na ratište u Ukrajinu.
Neki od njih su traženi putem ruskih potjernica poput Selime Khadisove, a RSE je zabilježio i slučaj još jednog tridesetpetogodišnjeg stanovnika okoline Groznog (glavnog grada Čečenije) koji od oktobra prošle godine traži zaštitu u BiH od političkog progona u Rusiji.
On je jedan od najmanje četiri osobe s ruskim državljanstvom koje su, prema saznanjima Radija Slobodna Evropa (RSE), u identičnoj situaciji i od kojih neki traže zaštitu od BiH.
Za dolazak u BiH ruskim državljanima nisu potrebne vize, s obzirom na to da BiH i dalje sa tom zemljom primjenjuje bezvizni režim, prema Sporazumu iz 2013. godine.
Zbog napada na Ukrajinu, Evropska unija je u septembru 2022. ponovo uvela vize Rusima, koji su od 2007. imali olakšan ulaz u Uniju.
Nakon toga, nekoliko puta je od vlasti BiH tražila da politiku usklade s viznom politikom EU.
No, bezvizni režim s Rusijom do danas nije ukinut zbog protivljenja predstavnika vlasti iz Republike Srpske, predvođenih Miloradom Dodikom, proruskim liderom tog bh. entiteta.