Sukobi i hapšenja obilježili četvrtu noć protesta u Tbilisiju
Gruzijska policija je četvrtu noć tukla i nasilno rastjerivala demonstrante u glavnom gradu Tbilisiju na protestima zbog najave premijera Iraklija Kobakhidzea od prošle sedmice da je njegova vlada suspendovala pregovore o pristupanju Evropskoj uniji (EU) do 2028. godine.
Policija u skijaškim maskama vodila je borbe na ulicama i na stanici metroa u centru Rustaveli nakon što je upotrijebila vodene topove da spriječi protest u blizini parlamenta, a izvršila je još hapšenja i upotrijebila suzavac i hemijski sprej u još jednoj akciji u noći 2. decembra.
Do sada je privedeno najmanje 200 osoba, ali je još nejasan broj privedenih posljednje noći nemira.
Osnivač opozicione stranke Girchi-More Freedom, Zura Girchi Japaridze, bio je među privedenima.
Premijer Kobakhidze je rekao da predsjednica Salome Zurabishvili mora napustiti funkciju na kraju svog mandata kasnije ovog mjeseca. Njegova objava dolazi uprkos njenom obećanju da neće ostati na funkciji jer se ustavni spor nastavlja nakon prošlomjesečnih nacionalnih izbora na kojima je pobijedio Gruzijski san, koji je vladao zemljom više od jedne decenije.
Zurabishvili i opozicija su naveli prevaru i druge nedoličnosti i odbijaju da priznaju novi parlament, koji je prošle sedmice odredio indirektne izbore za novog predsjednika za 14. decembar uprkos tekućim pravnim izazovima.
Većina Gruzijaca podržava članstvo u EU, a napori da se pridruže bloku propisani su gruzijskim ustavom.
Ali, ovogodišnje donošenje onoga što Zurabishvili i kritičari nazivaju "ruskim zakonom" vladajućeg Gruzijskog sna kojim se suzbijaju nevladine organizacije i mediji financirani iz inostranstva, kao i kontraverzni zakon o pravima LGBT osoba i javni napadi na Zapad od strane Kobakhidzea i drugih dužnosnika, izazvali su strahove da sadašnja vlada vodi zemlju natrag u rusku orbitu.
Zapadne vlade dovele su u pitanje parlamentarne izbore u oktobru, na kojima je Gruzijski san osvojio 54 posto glasova, tvrdeći da su izbori bili poremećeni kršenjem i ruskim uticajem.
Gruzija je dobila status kandidata za EU u decembru 2023., ali odnosi s Briselom su se pogoršali posljednjih mjeseci, počevši od usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" za koji kritičari kažu da prijeti javnom diskreditacijom hiljada medija i grupa civilnog društva.
Sjedinjene Države su u julu objavile da će obustaviti pomoć gruzijskoj vladi od više od 95 miliona dolara, upozoravajući da nazaduje u demokratiji.
Zurabishvili, koja se udružila s proevropskom opozicijom, ustvrdila je da parlament nema pravo da bira njenog nasljednika nakon isteka njenog mandata u decembru i obećala je da će ostati na funkciji.
"Ne postoji legitiman parlament, pa stoga nelegitimni parlament ne može izabrati novog predsjednika", rekla je ona 30. novembra.
Demonstranti su se okupili 1. decembra u dvorištu javnog emitera Kanala 1, blokirajući ulaz i obećavajući da će ostati dok čelnici organizacije ne podnesu ostavke.
Kanal 1 je u saopštenju naveo da "gledaoci prate neviđeni pritisak" na njegove novinare.
Policija u skijaškim maskama vodila je borbe na ulicama i na stanici metroa u centru Rustaveli nakon što je upotrijebila vodene topove da spriječi protest u blizini parlamenta, a izvršila je još hapšenja i upotrijebila suzavac i hemijski sprej u još jednoj akciji u noći 2. decembra.
Do sada je privedeno najmanje 200 osoba, ali je još nejasan broj privedenih posljednje noći nemira.
Osnivač opozicione stranke Girchi-More Freedom, Zura Girchi Japaridze, bio je među privedenima.
Premijer Kobakhidze je rekao da predsjednica Salome Zurabishvili mora napustiti funkciju na kraju svog mandata kasnije ovog mjeseca. Njegova objava dolazi uprkos njenom obećanju da neće ostati na funkciji jer se ustavni spor nastavlja nakon prošlomjesečnih nacionalnih izbora na kojima je pobijedio Gruzijski san, koji je vladao zemljom više od jedne decenije.
Zurabishvili i opozicija su naveli prevaru i druge nedoličnosti i odbijaju da priznaju novi parlament, koji je prošle sedmice odredio indirektne izbore za novog predsjednika za 14. decembar uprkos tekućim pravnim izazovima.
Većina Gruzijaca podržava članstvo u EU, a napori da se pridruže bloku propisani su gruzijskim ustavom.
Ali, ovogodišnje donošenje onoga što Zurabishvili i kritičari nazivaju "ruskim zakonom" vladajućeg Gruzijskog sna kojim se suzbijaju nevladine organizacije i mediji financirani iz inostranstva, kao i kontraverzni zakon o pravima LGBT osoba i javni napadi na Zapad od strane Kobakhidzea i drugih dužnosnika, izazvali su strahove da sadašnja vlada vodi zemlju natrag u rusku orbitu.
Zapadne vlade dovele su u pitanje parlamentarne izbore u oktobru, na kojima je Gruzijski san osvojio 54 posto glasova, tvrdeći da su izbori bili poremećeni kršenjem i ruskim uticajem.
Gruzija je dobila status kandidata za EU u decembru 2023., ali odnosi s Briselom su se pogoršali posljednjih mjeseci, počevši od usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" za koji kritičari kažu da prijeti javnom diskreditacijom hiljada medija i grupa civilnog društva.
Sjedinjene Države su u julu objavile da će obustaviti pomoć gruzijskoj vladi od više od 95 miliona dolara, upozoravajući da nazaduje u demokratiji.
Zurabishvili, koja se udružila s proevropskom opozicijom, ustvrdila je da parlament nema pravo da bira njenog nasljednika nakon isteka njenog mandata u decembru i obećala je da će ostati na funkciji.
"Ne postoji legitiman parlament, pa stoga nelegitimni parlament ne može izabrati novog predsjednika", rekla je ona 30. novembra.
Demonstranti su se okupili 1. decembra u dvorištu javnog emitera Kanala 1, blokirajući ulaz i obećavajući da će ostati dok čelnici organizacije ne podnesu ostavke.
Kanal 1 je u saopštenju naveo da "gledaoci prate neviđeni pritisak" na njegove novinare.