Zvaničnici traže nalog za hapšenje opozvanog predsjednika Južne Koreje
Južnokorejski zvaničnici zatražili su nalog za hapšenje opozvanog predsjednika Yoon Suk-Yeola, izvijestila je u ponedjeljak novinska agencija Yonhap.
Ured za istraživanje korupcije istražuje Yoona zbog neočekivanog uvođenja vanrednog stanja 3. decembra. Ured je izvijestio da je Yoon ignorisao tri poziva da se pojavi na ispitivanju, prenosi Yonhap.
Yeolov neuspjeli pokušaj uvođenja vanrednog stanja šokirao je naciju, ali je poništen samo nekoliko sati kasnije nakon masovnog otpora javnosti.
Južna Koreja je od tada u političkoj krizi. Nacionalna skupština izglasala je opoziv Yeol 14. decembra, a Ustavni sud je pokrenuo postupak kako bi donio konačnu odluku o tome je li glasanje skupštine ustavno ili nije.
Choi Sang Mok obnaša dužnost predsjednika od petka, nakon što su zastupnici izglasali opoziv tadašnjeg vršitelja dužnosti predsjednika Han Duck Sooa, jedva dvije sedmice nakon što je Yoon smijenjen s predsjedničke dužnosti.
Yoon je svoje političke protivnike označio kao "antidržavne snage" i rekao da je proglasio vanredno stanje kako bi zaštitio naciju.
Vanredno stanje je nezapamćeno u modernoj demokratskoj eri Južne Koreje, koja je počela kasnih 1980-ih, nakon višedecenijske vojne diktature.
Mračna politička prošlost Južne Koreje obilježena je nizom moćnih vojnih lidera koji su više puta proglasili vanredno stanje.
Južna Koreja je nakon pada vojnih režima uspostavila snažnu demokratiju, ali je ostala veoma polarizovana sa procesima koji više zavise od harizmatičnosti političara nego od demokratskih institucija, ističu analitičari.
U međuvremenu, uspela je da razvije snažnu ekonomiju, četvrtu po veličini u Aziji sa poznatim svjetskim brendovima poput Samsunga, Hjundaija, Kije i LG-ija.
Na unutrašnje prilike u Južnoj Koreji utiče i njena komplikovana međunarodna pozicija, prije svega zbog tenzija sa Sjevernom Korejom koja prijeti upotrebom nuklearnog oružja.
Ured za istraživanje korupcije istražuje Yoona zbog neočekivanog uvođenja vanrednog stanja 3. decembra. Ured je izvijestio da je Yoon ignorisao tri poziva da se pojavi na ispitivanju, prenosi Yonhap.
Yeolov neuspjeli pokušaj uvođenja vanrednog stanja šokirao je naciju, ali je poništen samo nekoliko sati kasnije nakon masovnog otpora javnosti.
Južna Koreja je od tada u političkoj krizi. Nacionalna skupština izglasala je opoziv Yeol 14. decembra, a Ustavni sud je pokrenuo postupak kako bi donio konačnu odluku o tome je li glasanje skupštine ustavno ili nije.
Choi Sang Mok obnaša dužnost predsjednika od petka, nakon što su zastupnici izglasali opoziv tadašnjeg vršitelja dužnosti predsjednika Han Duck Sooa, jedva dvije sedmice nakon što je Yoon smijenjen s predsjedničke dužnosti.
Yoon je svoje političke protivnike označio kao "antidržavne snage" i rekao da je proglasio vanredno stanje kako bi zaštitio naciju.
Vanredno stanje je nezapamćeno u modernoj demokratskoj eri Južne Koreje, koja je počela kasnih 1980-ih, nakon višedecenijske vojne diktature.
Mračna politička prošlost Južne Koreje obilježena je nizom moćnih vojnih lidera koji su više puta proglasili vanredno stanje.
Južna Koreja je nakon pada vojnih režima uspostavila snažnu demokratiju, ali je ostala veoma polarizovana sa procesima koji više zavise od harizmatičnosti političara nego od demokratskih institucija, ističu analitičari.
U međuvremenu, uspela je da razvije snažnu ekonomiju, četvrtu po veličini u Aziji sa poznatim svjetskim brendovima poput Samsunga, Hjundaija, Kije i LG-ija.
Na unutrašnje prilike u Južnoj Koreji utiče i njena komplikovana međunarodna pozicija, prije svega zbog tenzija sa Sjevernom Korejom koja prijeti upotrebom nuklearnog oružja.