Različiti standardi u intervjuima kandidata za makedonske sudije u Strazburu

Kandidat za sudiju Sjeverne Makedonije na Evropskom sudu za ljudska prava pročitao je većinu odgovora iz bilježnice tokom intervjua pred Komisijom za odabir, prema riječima predstavnika mreže nevladinih organizacija Bluprint grupa za reforme u pravosuđu.

Njima je data prilika da posmatraju jedinu fazu u procesu odabira, a to su intervjui sa kandidatima.

Ovaj potez ih ostavlja u sumnji da je kandidat imao spremne odgovore, budući da je i on bio dio prethodnog postupka koji je poništila Vlada.

Predsjednik Komisije, koji je ujedno i predsjednik Ustavnog suda, Darko Kostadinovski, takve primjedbe u izvještaju naziva subjektivnim utiscima.

"Nisam stekao takav utisak, a ja sam vodio intervju. Nisam primijetio ništa slično, iskreno. Ne znam ni da li to može biti nešto kontroverzno ako osoba ima podsjetnik, na primjer, ili teze koje sada želi reći, ili ako može predvidjeti pitanja", rekao je Kostadinovski za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Tokom intervjua s kandidatom, prema podacima Bluprint grupe, direktorica Akademije za sudije i javne tužioce Irina Trajkoska Strezoski suzdržala se od postavljanja pitanja kako bi izbjegla sukob interesa, iako je bila među članovima odbora koji aktivno učestvuju u svim intervjuima.

Državna komisija za sprječavanje korupcije (DKSK) je tokom postupka izdala saopštenje o nekoliko slučajeva potencijalnog sukoba interesa između članova Komisije i kandidata za sudije, sa preporukama za izuzeće članova Komisije.

Takvi slučajevi potencijalnog sukoba interesa bili su za predsjednika Ustavnog suda Darka Kostadinovskog, u odnosu na kandidata Sašu Georgievskog, koji mu je bio mentor na doktorskim studijama, zatim direktoricu Akademije za sudije i javne tužioce Irenu Trajkovsku Strezoski, koja je bila u potencijalnom sukobu interesa sa dva kandidata - Ilirom Iseinijem, njenim zamjenikom direktora, i Alijem Aliuom, članom Upravnog odbora Akademije.

Za ista dva kandidata, DKSK je takođe postupala zbog potencijalnog sukoba interesa sa članom Komisije Besnikom Avdijom, koji je predsjednik Upravnog odbora Akademije.

Međutim, Bluprint grupa ističe da, iako se Komisija obavezala da će poštovati odluke Komisije za borbu protiv korupcije, nije poznato u kojoj fazi su one provedene.

Ključni problem, navode, je taj što se odluke DKSK donose nakon završetka intervjua, internih diskusija i formiranja utiska o kandidatima, što je suštinski dio postupka.

"Iako je Komisija za izbor javno obavijestila da će poštovati smjernice DKSK-a, ne postoje javno dostupni podaci o tome da li su se i na koji način članovi zaista izuzeli iz procesa donošenja odluka, niti o tome da li je ovo izuzeće dosljedno primjenjivano za sve faze (ocjenjivanje, raspravu i glasanje), ili samo za završni čin glasanja. U nedostatku objavljene rang liste, jasnog objašnjenja rangiranja i uvida u ocjene svih kandidata, nije moguće provjeriti da li su preporuke za izuzeće zaista primijenjene", navodi se u njihovom izvještaju.

Kostadinovski za RSE kaže da su službenici za borbu protiv korupcije zaustavili postupak i dali im preporuke kako dalje postupiti.

"Sva trojica smo imali preporuke - ja, predsjednik osnovnog građanskog suda i direktor Akademije, kako ne bi bilo sumnje oko potencijalnog sukoba interesa", kaže on.

Međutim, za njega aspekt da su odluke Komisije za borbu protiv korupcije poštovane u posljednjoj fazi, a ne u cijelom postupku provođenja oglasa, nije problematičan.

"Tu preporuku smo poštovali u posljednjoj fazi, u fazi odabira. A sada da vam kažem zašto nije relevantna u fazi administrativnog odabira, jer su odluke bile jednoglasne. I to imamo u zapisniku. Dakle, bile su jednoglasne. Čak i da je postojao potencijal ili da su preporuke bile na snazi u to vrijeme, sama jednoglasnost odluka otklanja sumnju", kaže Kostadinovski.

Kako su tekli intervjui?U postupku je intervjuisano 11 kandidata. Kako se navodi u izvještaju, iako je svaki intervju bio predviđen da traje 30 minuta, stvarno trajanje je variralo od 16 do 52 minute, što se smatra značajnim odstupanjem od prosjeka.

Nisu svi članovi Komisije postavljali pitanja tokom svakog intervjua, a pitanja nisu bila ujednačena po broju i sadržaju. Posmatrači Bluprint grupe nisu primijetili da su korišteni standardi ocjenjivanja ili obrasci za bilješke, što bi omogućilo objektivnije poređenje između kandidata.

"Sve je to ukazivalo na nedostatak metodologije za provođenje intervjua, ocjenjivanje kandidata, ili akta koji reguliše postupak, tj. način rada Komisije", navodi se u izvještaju.

Međutim, predsjednik Komisije Darko Kostadinovski kaže da nije tačno da nisu imali metodologiju, objašnjavajući da su se prije početka intervjua članovi dogovarali o tome kako će postavljati pitanja.

"Ovo nije skala, nema velikih oscilacija gore ili dolje. Najkraći je bio 5-16 minuta, ali je dovoljan, natovareni smo informacijama prije nego što pristupimo intervjuima. Dakle, znamo biografije ljudi. Prilikom provođenja intervjua, ne znam ni da li postoji neka specijalizirana metodologija za intervjuiranje, ali ponekad vas sami odgovori pokrenu da postavite pitanje", rekao je Kostadinovski.

Tri kandidata koja se razmatraju u Vijeću EvropeKomisija je 26. novembra odabrala tri kandidata kao prijedlog Sjeverne Makedonije, s kojih će biti izabran budući sudija Evropskog suda za ljudska prava.

To su advokati Jordan Apostolski i Nataša Boškovska, te profesor Sašo Georgievski. Kako je Kostadinovski rekao, njihove kandidature su već poslane na razmatranje.

"Jučer smo potpisali dokument sa svim članovima, poslali pismo Ministarstvu vanjskih poslova u kojem smo naveli naš izbor. Dostavili smo izvještaj o činjeničnom stanju, od formiranja komisije do posljednjeg koraka s objašnjenjima. Priložili smo biografije odabranih kandidata i zamolili Ministarstvo vanjskih poslova da ih na odgovarajući način proslijedi stručnom panelu kako bi se dobilo njihovo mišljenje o tome ispunjavaju li kriterije ili ne", kaže Kostadinovski.

U zavisnosti od odgovora, Komisija bi trebala obavijestiti Vladu da li je njen izbor dobio zeleno svjetlo od stručnog panela.

Zatim, procedura zahtijeva proces intervjua od strane Komiteta Vijeća Evrope, a prijedlog ide na plenarnu sjednicu Vijeća Evrope. Sljedeća je u januaru. Da li će rokovi biti ispoštovani trenutno je neizvjesno.

Drugi pokušaj izbora sudije u StrazburuOvo je druga komisija i drugi postupak za izbor sudije na sudu u Strazburu. Vlada je poništila prvi postupak i odlučila osnovati novu komisiju i raspisati novi javni konkurs.

Odluke o poništenju prvog postupka, raspuštanju komisije i njenom ponovnom osnivanju nisu bile javno dostupne, niti je postojalo detaljno objašnjenje zašto tadašnji kandidati nisu ispunjavali uslove.

Formalna odluka do danas nije javno objavljena i objašnjena, niti je dostavljena kandidatima koji su učestvovali u postupku - tužiteljki Lenče Ristoskoj, apelacionoj sutkinji Gabrieli Gajdovoj i advokatu Jordanu Apostolskom.

Ristoska je napisala da je nije iznenadila odluka o poništenju i da je samo pitanje vremena kada će se to dogoditi. Također je objavila da je dobila upute da povuče svoju kandidaturu.

Apostolski se također prijavila na novi konkurs i dio je troje kandidata među kojima će se izvršiti trenutni izbor.

Evropski sud za ljudska prava i slobode nadležan je za postupanje po pojedinačnim ili međudržavnim žalbama svih onih tužitelja koji su nezadovoljni suđenjima u svojim matičnim zemljama i iscrpili su sva pravna sredstva, te se kao krajnja mjeru žale Evropskom sudu za ljudska prava.

Od februara 2017. godine, Jovan Ilievski je izabran za sudiju iz Sjeverne Makedonije u sudu u Strazburu. Njegov devetogodišnji mandat ističe 1. februara 2026. godine.

Njegov izbor u to vrijeme povezan je s bivšim direktorom Uprave za sigurnost i kontraobavještajne poslove Sašom Mijalkovim, koji je muž sestre od supruge Jovana Ilievskog. Na ovu poziciju došao je s mjesta šefa Tužilaštva za organizirani kriminal i korupciju, imenovanog za vrijeme bivše vlade VMRO-DPMNE.

Iako je Nataša Gaber-Damjanovska tijesno vodila u utrci ispred Ilievskog, Parlamentarna skupština je tajnim glasanjem izabrala tužioca Jovana Ilievskog za sudiju iz Sjeverne Makedonije u Evropskom sudu.