Radikalizacija 'oči u oči' i onlajn bitka sa ekstremistima na dva fronta
Već desetak dana, trojica stanovnika Skoplja su u pritvoru dok se protiv njih vodi istraga zbog islamističkih narativa i prikupljanja novca u Sjevernoj Makedoniji i inostranstvu za širenje propagande za "Islamsku državu", kao i za kupovinu oružja.
Tužilaštvo u Skoplju sumnja da je njihov motiv bio da "osvete svoju braću" koja su uhvaćena u januaru 2025. godine i već su u zatvoru zbog pripadnosti terorističkoj organizaciji.
Kada je riječ o aktiviranju takvih grupa, i međunarodna zajednica i stručnjaci koji prate trendove, ističe profesorka Zlate Dimovski sa Fakulteta bezbjednosti, "odavno su svjesni i ukazuju da postoje takozvane zamrznute ćelije".
"Najčešće, prije nego što ih aktiviraju, praktično biraju ljude koji ranije nisu bili izloženi, koji nemaju krivični dosije, i jednostavno nam je teško da saznamo o njima da se bave bilo kakvom neprijateljskom aktivnošću, posebno u oblasti terorizma ili eventualno nasilnog ekstremizma", rekla je Dimovski za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Nacionalni koordinator za sprječavanje nasilnog ekstremizma i borbu protiv terorizma, Pavle Trajanov, ističe da je najnovija akcija institucija rezultat "dobrog pozicioniranja i kontinuiteta složenih operacija koje se preduzimaju".
Međutim, saradnja kako na regionalnom, tako i na širem međunarodnom nivou jedan je od ključnih faktora za prevenciju.
Razmjenu informacija sa drugim zemljama ističe i Dimovski, navodeći da nijedna od radikalnih grupa ne djeluje samo na lokalnom nivou i da je njihovo praćenje i identifikacija dugoročan proces koji traje do trenutka kada se dobije informacija da će određena grupa preduzeti akciju, kako bi država mogla da adekvatno odgovori.
Prvi zakon za sprječavanje onlajn radikalizacije u Sjevernoj MakedonijiGrupa koja je uhvaćena u januaru prošle godine sastojala se od četiri osobe, a njihove zatvorske kazne za terorističku organizaciju kreću se od dvije do sedam godina.
U vrijeme hapšenja, Ministarstvo unutrašnjih poslova je naznačilo da grupa ima ideologiju IDIL-a i da joj je namjera bila da izvrši napad na civile ili javne objekte u Sjevernoj Makedoniji.
Ćelija je razbijena "zahvaljujući" i društvenoj mreži Telegram, gdje je otkriveno nekoliko grupa u kojima je organizator dijelio propagandni materijal IDIL-a i regrutovao nove članove.
Sjeverna Makedonija planira da ojača borbu protiv ove vrste radikalizacije usvajanjem prvog Zakona o praćenju i sprječavanju onlajn radikalizacije. To je najavljeno u oktobru prošle godine kada je zemlja, zajedno sa drugim državama Zapadnog Balkana i Evropskom komisijom, potpisala Zajednički akcioni plan za sprječavanje i borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma.
Zakon je u pripremi i, prema riječima nacionalnog koordinatora Trajanova, plan je da se usvoji 2026. godine.
"Glavni prioritet takođe je prevencija, rano otkrivanje znakova radikalizacije i sprječavanje nasilnog ekstremizma. U tom pravcu, priprema se zakon koji će predvidjeti kako i kada se radikalni sadržaj može ukloniti, u kojim slučajevima će se pokrenuti kaznene mjere, uzimajući u obzir slobodu govora i izražavanja mišljenja", rekao je Trajanov za RSE.
Ministarstvo unutrašnjih poslova takođe kaže da su "detektovane promjene u trendovima radikalizacije i nasilnog ekstremizma, posebno na internetu, gdje je onlajn radikalizacija u porastu".
Novi zakon bi trebalo da reguliše, prati i sprječava objavljivanje radikalnog sadržaja na internetu i društvenim mrežama, dodaju.
Međutim, trenutna bezbjednosna situacija je stabilna, ocjenjuju bezbjednosne službe u zemlji.
"Bezbednosna situacija u zemlji iz perspektiva za terorizam procjenjuje se kao mirna i stabilna, a u ovom trenutku nivo prijetnje po unutrašnju sigurnost ostaje nizak", rečeno je za RSE iz makedonske Nacionalne sigurnosne agencija (NSA).
Taktike za radikalizacijuTrend radikalizacije kroz virtuelni svijet, koji registruju službe, takođe je neosporan za profesorku Dimovsku, koja ističe da i tu postoje razlike.
"Razlike su u tome da li oni [ljudi koji radikalizuju] idu na otvorene izvore gdje im mogu pristupiti ili eventualno strogo po šiframa, eventualno prijavljivanjem, neko ih prethodno uvede i najavi itd.", kaže Dimovska.
Međutim, dodaje, u Sjevernoj Makedoniji postoji i direktna, ili "licem u lice radikalizacija".
U takvom slučaju, onaj ko radikalizuje bira okruženje u kojem može biti uticajan i cijenjen i kome se vjeruje, a zatim širi ideologiju i priprema neke aktivnosti.
"Ono što se radi jeste snažna indoktrinacija i prvo podsticanje osjećaja kod ljudi koji se radikalizuju da su žrtve i da su ugroženi, a tek onda dolaze do određene tačke gdje razvijaju mržnju prema lokalnom načinu života, prema drugim građanima... Na taj način ih praktično pripremaju da budu u stanju da sprovode određene aktivnosti", kaže Dimovska.
Više od 100 povratnika sa stranih ratišta u Sjevernu MakedonijuRadikalne strukture su regrutovale i odvele stotine makedonskih državljana na strana ratišta.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako su obavestili RSE, zabilježilo je oko 150 povratnika sa stranih ratišta, uglavnom iz Sirije i Iraka. To su ratišta na kojima se bore strukture "Islamske države".
"Trenutno se oko pet makedonskih državljana nalazi na stranim ratištima", kažu iz Ministarstva unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije.
Trajanov ima slične brojke, dodajući da Uprava za sprovođenje sankcija, u saradnji sa drugim institucijama i civilnim sektorom, sprovodi programe za smanjenje bezbjednosnih rizika.
Zatvorske kazne od dvije do 40 godinaUčešće u stranoj vojsci, policiji, paravojnim ili parapolicijskim formacijama, prema makedonskom krivičnom zakoniku, predstavlja krivično djelo.
U evidenciji Osnovnog krivičnog suda u Skoplju, gdje se vode ovi postupci, u periodu od 2021. do 2025. godine nalazi se 11 pravosnažnih presuda sa zatvorskim kaznama od tri do deset godina.
Za krivična djela "terorizam" ili "teroristička organizacija", međutim, u istom periodu postoji 20 pravosnažnih odluka, od kojih je u jednom slučaju optužnica odbačena, donesena je oslobađajuća presuda, tužilaštvo je odustalo od krivičnog gonjenja, kao i jedan slučaj sa odlukom o protjerivanju iz zemlje jer je okrivljeni bio stranac.
Postoje i dvije alternativne kazne - obavezno psihijatrijsko liječenje. Preostalih 14 odluka su zatvorske kazne u rasponu od dvije do 40 godina.