Politička računica sa funkcionerskim platama u Sjevernoj Makedoniji

Da li će se funkcionerske plate smanjiti ili zamrznuti pitanje je koje se nametnulo u javnosti nakon što je u Sobranju, po skraćenoj proceduri, prošao paket zakona kojima se smanjuje koeficijent prema kojem se obračunava plata funkcionera.

Radi se o izmjenama zakona o platama poslanika, o platama izabranih i imenovanih lica, sudija i tužilaca, te članova Tužilačkog savjeta i Sudskog savjeta. Ove izmjene dolaze samo nekoliko dana prije nego što će na račun više od hiljadu imenovanih funkcionera biti uplaćena februarska plata.

Pitanje koje se nameće u javnosti jeste za koliko će denara biti manja plata koju će funkcioneri dobiti u martu. Praktično, smanjenje koeficijenta koje predlažu poslanici "pojede" rast osnovice, pa je neto‑efekat minimalan, komentarišu sindikati.

To znači da se predloženim izmjenama smanjuje koeficijent koji se množi s prosječnom platom za premijera, predsjednika države, predsjednika parlamenta, ministre, poslanike, gradonačelnike i direktore.

Premijer Hristijan Mickoski, koji je prema posljednjim informacijama sa vladine web stranice imao osnovnu platu od 140.450 denara (oko 2.280 eura), sa smanjenjem koeficijenta sa 3,47 na 3,17 u martu će na račun dobiti 140.469 denara.

Ako se ovoj računici doda i premijerov staž od 12 posto, njegova osnovna plata, bez drugih dodataka, iznosiće 157.569 denara (oko 2.545 eura).

Da se koeficijent nije smanjio, usklađivanjem sa prosječnom platom za 2024. godinu koja se koristi kao orijentir, trebalo bi da dobije osnovicu od 153.762 denara, koja bi sa stažom iznosila 184.514 denara.

Osnovna plata predsjednice Gordane Siljanovske Davkove iznosi 140.469 denara, a kako ona već ima punih 40 godina radnog staža, to znači da će njena osnovica iznositi 168.824 denara.

Koeficijent poslanika prema predloženim izmjenama očekuje se da bude smanjen sa 2,69 na 2,45, čime će njihova januarska plata od 108.877 denara biti smanjena na 108.564 denara.

Ministri će ovim izmjenama dobiti smanjeni koeficijent plate sa 2,85 na 2,6, što znači da će njihova januarska plata od 115.353 denara biti smanjena na 115.211 denara.

Vlada i opozicija posmatraju poslaničke plate kroz različite prizmePrema predlagačima zakonskih izmjena, smanjenje koeficijenta će donijeti od 10 do 13 hiljada denara (od 160 do 210 eura)manju platu funkcionerima.

"Za poslanike i funkcionere u izvršnoj vlasti smanjujemo koeficijente čime direktno umanjujemo budžetski teret. Za sudije i javne tužioce predviđamo usklađivanje koeficijenata kako bi njihove plate bile u skladu sa stvarnim ekonomskim mogućnostima države. Dok za gradonačelnike predlažemo novu skalu, zavisno od broja stanovnika", izjavio je poslanik Bojan Stojanoski.

Međutim, s ovakvim stavom se ne slaže poslanik opozicione SDSM Oliver Spasovski, koji tvrdi da je ovo manipulacija, jer "ne možete smanjiti nešto što niste ni dobili". On kaže da će poslanička grupa SDSM‑a podržati izmjene kojima se njihova plata "zamrzava".

"Znači tvrdnja da se plate smanjuju za 200 ili 300 eura uopšte nije tačna. Zato što praktično mi zamrzavamo plate na ovom nivou na kojem su sada, jer se ne može smatrati smanjenjem nešto što bismo tek u budućnosti dobili. Tako da bismo podržali takvo rješenje. Zašto? Zato što smatramo da prioritet moraju biti radnici, prioritet mora biti minimalna plata", kazao je Spasovski za RSE.

Dodao je da je problem u manipulaciji to što vladajuća većina u Sobranju nije glasala za povećanje minimalne plate, već samo za zaustavljanje rasta plata funkcionera.

SSM: Poslanici nisu smanjili svoje platePredsjednik Saveza sindikata Slobodan Trendafilov kaže da su Sobranju predložili izmjene zakona kojima bi se osnovica za obračun plate funkcionera množila s minimalnom, umjesto s prosječnom platom, čime bi se njihove plate realno smanjile za 40 posto. Ali, kako kaže, nažalost, nijedan poslanik nije podržao njihovu inicijativu.

"Važno je znati da oni nisu smanjili plate za 12.000 do 13.000 denara, kako pokušavaju objasniti javnosti, već samo zadržavaju svoje za 79 posto povećane plate. Odnosno, vladajuća većina je pokazala da kako bi spasila vlastiti položaj i platu, u jednom danu po skraćenoj proceduri izmijenila četiri zakona, dok im za povećanje radničkih plata treba dvije godine da izmijene jedan zakon — i još ga nisu izmijenili", rekao je Trendafilov.

Tužitelji tražili povlačenje zakonskih izmjena sa plenarne sjedniceNa spisku funkcionera koji će dobiti manju od očekivane plate nalaze se i tužioci i sudije. Prvi su burno reagovali- Udruženje tužilaca, koje je zatražilo od poslanika da ovu tačku uklone s dnevnog reda plenarne sjednice.

Prema predloženim izmjenama zakona o platama tužilaca, plate osnovnih tužilaca će u martu porasti za 273 denara, dok će tužiocima iz Javnog tužilaštva za gonjenje organizovanog kriminala i korupcije plata porasti za 134 denara.

Prema Udruženju, neustavan je pokušaj vlade da izmijeni koeficijent u njihovim platama, jer se prema zakonu o platama javnih tužilaca njihova plata može mijenjati samo u slučaju utvrđene disciplinske mjere.

"Smatramo da je ovo protivustavno i nezakonito rješenje kojim se ugrožava nezavisnost javnih tužilaca kroz ekonomski pritisak", navodi se u njihovoj reakciji.

Dodatno navode da su njihove plate, koje se kreću od 90.000 do maksimalnih 130.000 denara, najniže u regionu, gdje se tužilačke plate kreću od 100.000 do 270.000 denara. Tužioci tvrde da im se dodaci za složenost rada, predviđeni zakonom, godinama unazad ne isplaćuju zbog nedostatka sredstava u budžetu.

Na ovakav zahtjev tužilaca poslanici iz vlasti poručili su im da rade na jačanju povjerenja, a ne da razmišljaju samo o platama.

"Umjesto da rade na povećanju onog 2 posto povjerenja građana, oni isključivo misle samo na plate. Ali ponoviću, radi se o maloj grupi ljudi koja je pod kontrolom SDSM‑a i DUI‑ja, iako tamo ima mnogo čestitih ljudi koji, nažalost, ne mogu doći do izražaja zbog ovih", izjavio je poslanik VMRO‑DPMNE‑a Brane Petruševski.

Koeficijenti za funkcionere do sada su dva puta smanjivaniOvo je treće smanjenje koeficijenata za funkcionerske plate otkako je Ustavni sud "odmrznuo osnovicu".

U decembru 2024. godine, poslanici iz redova VMRO‑DPMNE‑a, Bojan Stojanoski, Dafina Stojanoska i Eli Panova, podnijeli su prijedlog izmjena Zakona o platama i drugim naknadama izabranih i imenovanih lica, kojima su smanjeni koeficijenti plata.

Tada je najveći koeficijent- onaj za predsjednika države, predsjednika Sobranja i premijera- smanjen sa 3,92 na 3,47.

Sličan potez povukla je i prethodna vlada predvođena SDSM‑om i DUI‑jem u februaru 2024. godine, kada su izmjenama šest zakona zaustavili rast mjesečnih primanja nosilaca javnih funkcija, smanjujući najviši koeficijent sa 4,50 na 3,92.