Moskva u digitalnoj blokadi: Prekidi mobilnog interneta pogađaju rusku prijestonicu

Široko rasprostranjeni prekidi mobilnog interneta pogađaju Moskvu već više od sedmicu dana, izazivajući ozbiljne poremećaje u svakodnevnom životu i podstičući strahove o tome koliko daleko će vlada predsjednika Vladimira Putina ići u pooštravanju kontrole nad online aktivnostima.

Stanovnici i kompanije u gradu s više od 12 miliona ljudi suočavaju se s problemima u nizu usluga, uključujući online plaćanja, aplikacije za taksi i navigacijske alate. Prodaja "offline" uređaja kao što su pejdžeri i papirne mape porasla je u prijestonici, tehnološki naprednom gradu u kojem je koncentrisan veliki dio ruskog bogatstva.

Od početka mnogih prekida 7. marta, situacija se pogoršala, a čak su i web-stranice koje se nalaze na vladinoj "bijeloj listi" - državnim vlastima naklonjeni resursi koji bi trebali biti izuzeti od ograničenja - postale nedostupne.

Kremlj je zvanično pripisao ove poremećaje pojačanim sigurnosnim mjerama, ali je dao malo detalja.

"Kijev koristi sve sofisticiranije metode za napade, pa Rusija treba sve tehnološki naprednije mjere zaštite", rekao je 12. marta Putinov portparol Dmitrij Peskov, aludirajući na ukrajinske odmazde zbog ruske invazije na susjednu zemlju, koja sada ulazi u petu godinu.

Kritičari vlasti kažu da državni organi često koriste bezbjednosne razloge kada žele pojačati ograničenja u životima i slobodama građana.

"Rusko rukovodstvo je jednostavno u potpunosti pokazuje potpuni nedostatak hrabrosti. Toliko da ih nije briga za građanske slobode, ekonomiju ili udobnost ljudi. Apsolutno ih ništa od toga ne zanima", rekao je Mihail Klimarev, aktivista i direktor Društva za zaštitu interneta.

Prekidi interneta pogađaju i druge dijelove Rusije već mjesecima, ali su blokade u prijestonici privukle znatno više pažnje.

"Mobilni internet je u Rusiji isključen od juna 2025. I tek sada je sve to stiglo do Moskve", rekao je Klimarev za Current Time. Prema riječima stanovnika, mobilni internet gotovo nigdje u Moskvi nije dostupan - ni u centralnim ni u okolnim okruzima.

"Freelancer sam i treba mi dobar internet. Morala sam da dam klijentu popust jer nisam uspjela da ispoštujem rok", rekla je Alina, stanovnica Moskve, za Sibir.Realii (RSE).

Vlada Vladimira Putina godinama se bori da upravlja i ograniči način na koji Rusi koriste internet. Vlasti ciljaju zapadne gigante poput Facebooka, Googlea, Applea i Amazona, dok istovremeno podstiču domaće alternative koje mogu lakše kontrolisati.

Aktivisti i drugi sumnjaju da se gašenje mobilnog interneta u Moskvi koristi za testiranje sistema "bijele liste" odobrenih web-stranica.

"Bijela lista" resursa dostupnih za vrijeme prekida interneta počela se testirati prošlog ljeta. Lista uključuje web-stranice mobilnih operatera, provladinih medija, državnih agencija, internet prodavnica i društvenih mreža poput Odnoklasnika i VK-a, ranije poznatog kao Vkontakte.

Telegram, najkorištenija aplikacija za razmjenu poruka u Rusiji, takođe ima probleme s pristupom - kao i WhatsApp.

"Dostupnost Telegrama pala je za 80 posto" u odnosu na prethodni dan, napisao je Klimarev 16. marta.

Rusija je prošle godine pokrenula vlastitu državnu aplikaciju za dopisivanje, Max, koja se suočava s kritikama onih koji je smatraju alatom za državni nadzor. Državni mediji odbacuju te navode, tvrdeći da je aplikacija sigurna i nezavisna.

Putin je 20. februara potpisao zakon kojim se od telekom operatera zahtijeva da obustave usluge na zahtjev Federalne službe bezbjednosti (FSB). Istovremeno, vlasti su operatere oslobodile odgovornosti prema korisnicima ako je prekid usluge uzrokovan poštovanjem zahtjeva obavještajne službe.

Ruska vlada već dugo cenzuriše online sadržaj kako bi ograničila opoziciju, nadzire internet saobraćaj pod izgovorom bezbjednosti i pooštrava kontrolu nad medijima. Vladino suzbijanje slobode govora, okupljanja i drugih prava jača još od 2012. godine, kada se Putin vratio na mjesto predsjednika, a dodatno se zaoštrilo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.