Iran potvrdio da je šef sigurnosti Ali Larijani ubijen
Iranske vlasti potvrdile su da je moćni šef nacionalne sigurnosti Ali Larijani ubijen. On je najviši zvaničnik koji je stradao otkako je vrhovni vođa Ali Hamnei ubijen prvog dana američkih i izraelskih zračnih napada 28. februara.
Vrhovni savjet za nacionalnu sigurnost potvrdio je da je Larijani ubijen zajedno sa svojim sinom Mortezom, zamjenikom Alirezom Bayatom i nekoliko tjelohranitelja, navodi se u saopštenju Sekretarijata tog tijela. Larijani je bio sekretar Vrhovnog savjeta za nacionalnu sigurnost.
Saopštenje je objavljeno oko 12 sati nakon što je izraelski ministar odbrane Israel Katz izjavio da je Larijani ubijen u talasu zračnih napada na Teheran, u kojima su stradali i drugi visoki iranski zvaničnici.
Odvojeno, Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) potvrdio je smrt Gholamreze Soleimanija, zapovjednika iranskih paravojnih snaga Basij. Izraelske obrambene snage (IDF) izjavile su da su Soleimani i Larijani ubijeni u istoj seriji napada 16. marta.
Katz je rekao da su se dvojica lidera "pridružila Hamneiju, vođi programa uništenja, zajedno sa svima eliminisanim iz osovine zla u dubinama pakla", dok je kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanyahua objavio fotografiju na kojoj premijer telefonom izdaje naređenje, uz opis: „Premijer Benjamin Netanyahu naređuje eliminaciju visokih figura iranskog režima.“
Američko-izraelska ofanziva na Iran, sada u trećoj sedmici, ne pokazuje znakove smirivanja, a sirene za zračnu opasnost oglasile su se 17. marta na više lokacija širom Bliskog istoka.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je sukob "uništio iransku vojsku u svakom pogledu" i ponovio na konferenciji za novinare u Washingtonu da će se Sjedinjene Države "u vrlo skoroj budućnosti" povući iz rata.
Izraelska vojska saopštila je da je u najnovijem talasu napada gađala "infrastrukturu iranskog režima" širom Teherana, kao i lokacije povezane s grupom Hezbollah, koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom.
U međuvremenu, Iran je nastavio ispaljivati rakete i dronove na ciljeve širom regiona, uključujući Izrael. Ključni Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko petine svjetskog transporta nafte, i dalje je uglavnom zatvoren zbog napada na brodove.
Iranski napad dronovima i raketama pogodio je američku ambasadu u Bagdad, prema riječima sigurnosnih zvaničnika, od kojih je jedan rekao za AFP da je „najmanje jedan dron“ pao unutar kompleksa ambasade.
Novi iranski napad dronom pogodio je i naftni kompleks u Fudžairi na istočnoj obali Ujedinjenih Arapskih Emirata, izazvavši požar, ali bez povrijeđenih, saopštile su lokalne vlasti 17. marta. Eksplozije su prijavljene i u Doha, dok je Katar saopštio da je presreo raketni napad.
Trump je pozvao zemlje širom svijeta da pomognu u ponovnom otvaranju ključnog plovnog puta, ali su se mnoge usprotivile toj ideji. Kasnije je rekao da je okljevanje “vrlo glupa greška” i da Sjedinjenim Državama „zapravo ne treba nikakva pomoć“.
"Ovo je veliki test, jer nam oni ne trebaju, ali su trebali biti tu", dodao je Trump.
Napadi Irana na zemlje proizvođače nafte i gasa u Zalivu doveli su do naglog rasta cijena energije u mnogim državama. Cijene nekoliko vrsta nafte ponovo su porasle za oko pet posto 17. marta zbog zabrinutosti oko snabdijevanja.