Hoće li Hrvatska nakon novih izbora biti korak bliže velikoj koaliciji?
Između 60 i 70 posto građana smatra da se trebaju održati prijevremeni parlamentarni izbori. No, protivnici novih izbora ističu da se na njima ne bi dogodila nikakva bitna promjena, da bi uz sitnije korekcije u smisu da bi SDP dobio nešto više mandata, a HDZ nešto manje imali isti omjer snaga. Kao glavni adut izvlače podatak iz istraživanja javnog mnijenja po kojem bi Most dobio po prilici isti ili tek nešto manji broj mandata u odnosu na sadašnjh 12 te da bez njih i Živog zida, koji bi također mogao računati na desetak mandata, nema nove vlade.
Prema opsežnom istraživanju koje su proveli Jutarnji list i RTL u svih deset izbornih jedinica od ukupno 140 zastupnika koji se u njima biraju (3 dolaze s liste za dijasporu, a 8 je manjinskih) najbolje bi prošao SDP koji bi dobio 59 mandata (17 više nego na prošlim izborima), slijedio bi HDZ sa 48 mandata (tek 1 manje), zatim Most sa 12 (imao je 19 na prošlim izborima), Živi zid sa 11 zastupnika (sada ima jednog), IDS sa 3, HDSSB sa 2, HNS sa 2, stranka Bandić Milan 365 sa 2 i HSS bi osvojio jednog zastupnika. Treba uzeti u obzir da se istraživanje vodilo kao da svaka stranka izlazi sama na izbore te da koalicije mogu ostvariti bitno drugačiji rezultat. Ipak, vidljivo je da bi lijeva koalicija koju predvodi SDP imala sasvim realne šanse formirati novu vladu, ali i da bi im u tome trebala postizborna koalicija s Mostom ili Živim zidom.
Novi vođa
- Ostajemo pri tome da nećemo koalirati ako na prijevremenim izborima dobijemo više mandata. Od svojih načela ne odstupamo - rekao je vođa Živog zida Ivan Vilibor Sinčić kada smo ga pitali kako bi se ponašao i kakvu bi politiku vodio da osvoji značajniji broj saborskih mjesta. Na daljnje pitanje bi li Živi zid, ako bi o njima ovisilo formiranje Vlade, podupro manjinsku vladu te bi li njihovu eventualnu podršku dobila lijeva ili desna vlada, Sinčić odgovara da ne bi poduprli nijednu manjinsku vladu. Proizlazi da, ako bi sve ovisilo o Živom zidu, slijede novi izbori ili bi izlaz bio u formiranju velike koalicije između HDZ-a i SDP-a. O velikoj koaliciji kao jednoj od realnih opcija ako dođe do prijevremenih izbora glasno razmišlja dio HDZ-ovaca, ali se još o tome ne žele javno izjašnjavati. Po njima bi ogroman vanjski dug koji dolazi na naplatu i pritisak kreditora bio element koji bi natjerao ove dvije stranke na suradnju. U tome ne vide veliko zlo, nego razmišljaju na način da bi velika koalicija ograničena na mandat do dvije godine mogla biti jedan od izlaza.
Za razliku od Živog zida koji i dalje ne želi participirati ni u kojem obliku vlasti u kojem netko drugi ima glavnu riječ, u Mostu bi opet bili spremni na aktivnu i izvršnu ulogu. - Sve opcije su za Most otvorene - rekao je čelnik Mosta Božo Petrov kada smo ga pitali kako bi se postavili ako bi došlo do novih izbora s rezultatom kakav predviđa anketa Jutarnjeg lista i RTL-a. Na daljnji upit bismo li nakon novih izbora dobili istu situaciju kakvu imamo i sada, što tvrde u HDZ-u, Petrov je odgovorio negativno. - Ne bismo dobili isto, ali bi HDZ bio u nepovoljnijem položaju. Ali ni HDZ ni SDP ne bi bez Mosta mogli formirati Vladu. Trend Mosta će rasti, dok će SDP blago profitirati, a HDZ blago pasti - kaže Petrov, koji smatra da bi se u novom sastavljanju Vlade nakon izbora sklapali zdraviji sporazumi, no Most bi opet stupio u pregovore s istih pozicija s kojih je nastupio i nakon prošlih izbora. Političar s dugogodišnjim stažem koji jako dobro poznaje prilike u HDZ-u, ali i Mostu, kaže da su nam potrebni novi izbori i da će situacija nakon njih biti čišća. - Most će morati promijeniti svoju politiku. U novoj kampanji više neće moći ići s porukom da neće ni s jednima ni s drugima i neće više biti ovjeravanja izjava kod javnog bilježnika - kaže naš sugovornik i nastavlja da će se Most morati svjetonazorski pozicionirati. Smatra da će se odrediti kao desni centar koji se obraća građanskom sloju konzervativnijih birača koji se ne slažu s politikom koju HDZ promovira pod vodstvom Tomislava Karamarka. Zaključuje da će Most ubuduće uzeti dio HDZ-ovih birača, ali i da će SDP vjerojatno uspjeti proširiti svoj utjecaj na građanski sloj koji je sklon politici centra.
- Vjerujem da će biti novih izbora, a HDZ će na njima proći onako kako je prošao s Jadrankom Kosor na izborima 2011. godine. Njihov je problem što ne mogu skinuti Karamarka, a da ga i skinu, ostaje im problem što nemaju osobu koja bi bila spremna preuzeti HDZ. Njima treba novi vođa, koji iza sebe nema repova, koji nije vezan ni za koju interesnu skupinu i koji ima petlje - kaže nam političar koji je dio svoje karijere ostvarivao upravo u HDZ-u.
Dobre šanse
Politolog i profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Ivan Rimac smatra da bi se s novim izborima neke stvari ipak promijenile. Ne bismo, kaže, imali jedan faktor oko kojega bi se radila nova koalicija, već dva. Sada bismo na sceni imali i Živi zid, a ne samo Most. - Ne bismo imali stranku sa 19 mandata, nego dvije opcije s po 10 mandata. Sve bi ovisilo kakve bi rezultate koja od velikih stranaka postigla i bi li im za formiranje Vlade trebao samo jedan od faktora ili oba.
Analizirajući u kakvoj bi se situaciji našle pojedine političke opcije na novim izborima Rimac kaže da Most više nije novi na političkoj sceni i da bi oni svoju kampanju morali bazirati na onome što je do sada viđeno o njihovu radu. - U novoj kampanji morali bi komunicirati i objasniti i odmak od onoga kako su započeli te u tom kontekstu objasniti tko je i zašto odustao od ideje Mosta - kaže Rimac dok na pitanje ideološkog profiliranja Mosta odgovara da se to već dogodilo i da je viđeno. Kaže kako Most ima dobre šanse na izborima jer su oponirali Tomislavu Karamarku i dobili legitimitet svojeg djelovanja. - Uostalom, Božo Petrov je naučio da u politici šutnja ne znači zlato. Do jučer je o svemu šutio i nadao se da će Karamarko napraviti nešto drugo, a sada je barem počeo govoriti - kaže Rimac.
Kada se govori o novim izborima i njihovu ishodu, u SDP-u su stava da imaju šanse osvojiti vlast, tim više što računaju da će na izbore izaći u još široj koaliciji nego na prošle. To širenje koalicije podrazumijeva suradnju koja s HSS-om postoji i na lokalnim izborima. Za sada se predsjednik HSS-a Krešimir Beljak o tome ne izjašnjava previše decidirano. Napravio je odmak od Domoljubne koalicije u koju je stranku uvelo prethodno vodstvo, ali ne želi HSS odmah prevesti na lijevu stranu, nego ga nastoji zadržati u centru. O tome u kojoj bi opciji izašao na izbore Beljak će tek procijeniti. Može se čuti kako ispituje kolike su HSS-u šanse ako izađu sami, gleda ima li manjih stranaka centra s kojima bi se pod određenim uvjetima mogli udružiti. Nije isključeno ni to da im lijeva koalicija da takvu ponudu koju ni desno krilo HSS-a ne bi moglo odbiti.
Put u centar
- HSS je u transformaciji. Izborom novog rukovodstva počelo je nešto, ali se još ne zna što. Ne znamo kontrolira li novo vodstvo sve, jesu li zastupnici HSS-a na strani Karamarka ili na tragu nove politike stranke - kaže Rimac koji upućuje i na činjenicu da je član stranke i Stipe Gabrić Jambo i da bi se s njim moglo dogoditi isto što i HDZ-u s Kovačićem, a to je da Petrov kaže da neće koaliciju u kojoj je HSS dok je tu Jambo.
Analizirajući političku scenu Rimac kaže kako je evidentno da je među strankama prisutna želja za pozicioniranjem u centru, da nju najviše iskazuju HSS i HSLS (za Bandića govori kako tu ne spada) te još neki, ali tu postoji osnovni problem što se nije profilirao nitko tko bi mogao postati lider centra. Na pitanje ima li dugoročno Božo Petrov tu šansu Rimac kaže da se on nametnuo kao netko tko je tu, ali naglašava kako Petrov ima specifičan odnos prema politici. Kao osnovnu stvar na kojoj mora poraditi je znati što nudi biračima i onda poraditi na obećanju. - Njegovi intervjui s početka kampanje nemaju veze s onim što se kasnije događalo - kaže Rimac.
Govoreći o dvije najveće stranke, HDZ-u i SDP-u, rekao je da je osnovni problem HDZ-a što stalno pušta spinove te prognozira da će mu se oni obiti o glavu ako dođe do novih izbora. Za SDP koji bi mogao preuzeti vlast kaže da bi osigurao nastavak neuspješne politike iz prošlog mandata u kojem im je samo izbjeglička kriza osvjetlala obraz.