U prepucavanju oko poreza na dohodak 'računica' se izvodila iz - nepoznanica

Dan nakon povijesne debate dvojice kandidata za budućeg premijera, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, prikupljaju se dojmovi, a posebno broje pogreške i gafovi kojima je emisija obilovala.

Nešto zbog brzopletosti i umora, a nešto zbog neznanja, i Plenković i Milanović pokazali su nižu razinu pripremljenosti nego što je to uobičajeno kod naprednijih demokracija.

- Bilo je dosta pogrešaka, a ako pratite američke debate, takve se stvari tamo puno rjeđe događaju. Govornici su unaprijed jako dobro pripremljeni i izvježbani do savršenstva tako da tu ima još mjesta za napredak - rekla nam je ekonomistica Maruška Vizek, aludirajući na lapsuse i faktografske pogreške kojima su se šefovi HDZ-a i SDP-a razbacivali na temama gospodarstva.

Tu se najveća rasprava vodila oko HDZ-ova prijedloga povećanja neoporezivog dijela plaće s 2600 na 3750 kuna, što je uznemirilo SDP-ova Zorana Milanovića. On je Plenkovića optužio da će takva izmjena jedinicama lokalne samouprave oduzeti dodatnih pet milijardi kuna, no stručnjaci upozoravaju kako bi za točan izračun trebalo više vremena i parametara.

Nema podataka

 - Istina je da se samo na temelju informacije o 3750 kuna ne može izračunati manjak za jedinice lokalne samouprave jer nedostaju parametri kao što su izmjene stopa, razreda te osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji.

Ako se ništa od toga neće mijenjati, a neoporezivi dio naraste na 3750 kuna, Milanovićev je izračun možda točan. No, treba pričekati detalje iz tog prijedloga pa vidjeti jesu li ovdje predviđene izmjene i nekih drugih parametara, zbog čega bi gubitak za jedinice lokalne samouprave mogao biti manji - rekao nam je jedan stručnjak s Instituta za javne financije, moleći da ostane anoniman.

Dodaje kako bi za HDZ-ova kandidata možda bilo bolje da su svoj gospodarski program, koji planiraju predstaviti sljedeći tjedan, objavili prije debate - ovako se Plenković u detaljima morao štedjeti i šutjeti.

Počinio je, uz to, još dvije  pogreške: prvu kad je svom suparniku spočitnuo slučaj Costabella, što je ipak afera premijera Tihomira Oreškovića, čovjeka kojega je na čelo države dovela koalicija HDZ-a i Mosta.

Novi gaf počinio je kad su se suparnici dotakli teme agencije Madison, iako je konačni dojam bio da je Andrej Plenković iz ove rasprave izašao kao pobjednik. Ipak, malo je pomiješao funkcije kad je Zoranu Milanoviću predbacio činjenicu da je glasnogovornica njegove Vlade zapravo bila zaposlenica Madisona.

Bio je na dobrom tragu, ali je počinio pogrešku: Zinka Bardić, osoba o kojoj je govorio, nije bila glasnogovornica Vlade, nego je tu funkciju obnašala Ivana Grljak, pa je Milanović bio u pravu kada ga je upozorio “da to nije točno”.

Njemačke statistike

 Vidljivo dobro pripremljen, šef SDP-a se tijekom cijele emisije razbacivao brojkama i statistikama, ali mu stručnjaci najviše zamjeraju što nije bio upoznat s njemačkom statistikom o iseljenim Hrvatima. “Koristio je brojku od 20 tisuća iseljenih Hrvata za koju je rekao da ju je pribavila Europska komisija, ali tu je pogriješio jer se Europska komisija ne bavi takvim stvarima. Njemačku statistiku o iseljenim građanima uopće nije znao, a to je dosta loše jer su Nijemci precizni u takvim izračunima”, primijetila je Vizek.

Pokušavajući poentirati na navodnom kiksu Andreja Plenkovića o tome tko je ustvari financirao hrvatske autoceste, Milanović je počinio još jednu pogrešku.

Rekao je da HDZ-ov šef pogrešno govori kada kaže da su ceste platili hrvatski građani - jer su one bile financirane kreditima koje, pak, vraćaju državne tvrtke.

Naknade

 Ipak, Zoran Milanović bi trebao znati da novac za vraćanje tih kredita svejedno dolazi od hrvatskih poreznih obveznika, neovisno o tome prikuplja li se direktno kroz poreze ili kroz naknade poput cestarina te cijene goriva od koje dio odlazi - Hrvatskim autocestama.

Nešto manji kiksevi šefa SDP-a Zorana Milanovića odnosili su se na korištenje već zaboravljenog termina “bruto društveni proizvod” umjesto “bruto domaći proizvod”.