'Nitko ne zna dešifrirati magijske pločice nađene ispod termoelektrane'
Arheolozi iskopali tajanstvene magijske pločice, bruje ovih dana Guardian, Huffington Post, National Geographic, Daily Mail i drugi svjetski mediji o velikom arheološkom otkriću u Srbiji.
Tim pod vodstvom prof. Miomira Koraća otkrio je na prostoru arheološkog parka Viminacium pločice od zlatne i srebrne kovine gusto ispisane simbolima urezanim oštrim predmetom. Na teritoriju Rimskog Carstva, današnjem Egiptu i Italiji, već su nađene pločice s kletvama i molitvama, ali nikada ovakve kakve su otkrivene u Viminaciumu pa je stoga zanimljiv interes svjetskih medija.
Spaljeni pokojnici
Kako sam Koraćev tim upoznala u ljeto 2012. godine kad sam radila reportažu iz Viminaciuma o “groblju mamuta”, odmah sam nazvala toga poznatog srpskog arheologa.
- Mi smo prošli tjedan radili iskapanja u okviru zaštitnih arheoloških istraživanja u sklopu termoelektrane Kostolac. Naime, naš je cilj istražiti prostor gdje će biti budući treći blok termoelektrane. Tu smo našli više grobova inhumiranih i spaljenih pokojnika - rekao mi je Korać te naglasio da su dva groba bila posebna.
- Jedan je bio dječji, a antropolozi su danas detaljno obradili taj grob. U pitanju je dijete uzrasta oko pet godina. Na dječjim kostima nema tragova lezija, znači da nije bolovalo od neke dugotrajne bolesti. Uzrok smrti može biti upala pluća, možda trovanje ili nešto slično. Oko djetetova vrata bio je amulet u koji su stavljene zlatne pločice s ispisanim tekstom na grčkom alfabetu. Ipak, tekst nije na grčkom nego na nekom bliskoistočnom jeziku - ispričao je Korać. Arheolozi su uspjeli pročitati neka od imena na pločici.
- Spominju se razna božanstva bliskoistočnog panteona, od Asirije preko Babilona do Egipta. No, zanimljivo je da nema grčkih božanstava. Spominju se Thobarabau, Seneseilam, Sesengenfaranges, Jahve, dakle božanstva iz potpuno različitih priča. Vjerojatno je riječ o amuletima koji su trebali zaštititi dijete. Tekst je u 10 vertikalnih kolona i još nismo sve pročitali. Sada pokušavamo sve to dešifrirati - pojasnio je Miomir Korać, direktor Arheološkog parka Viminacium.
Zatim je rekao da drugi grob pripada ženi u dobi između 25 i 35 godina. - Tu smo našli dvije pločice, jednu srebrnu, a drugu zlatnu. One su isključivo pisane simbolima, što je tek potpuna zagonetka i ne znam kako ćemo to mi ili netko drugi dešifrirati. Nadamo se da netko ipak hoće - istaknuo je Korać.
Srpski arheolozi odredili su i starost pločica: one potječu iz trećeg i četvrtog stoljeća naše ere. Zanimalo me pripadaju li nađeni grobovi nekoj ranokršćanskoj sekti. - Zasad nemamo odgovor na to jer nemamo elemente na kojih bismo mogli tvrditi takvo što. No, takva mogućnost postoji jer je u četvrtom stoljeću nakon Milanskog edikta kršćanstvo već ravnopravna religija - pojasnio je Korać.
naselja i gradovi Arheološki park Viminacium ostatak je rimskog vojnog logora i grada. Na tom je prostoru u prvom stoljeću najprije podignut logor, Legio VII Claudia Pia Fidelis, rimske legije koja je brojala između 5000 i 6000 vojnika. Diljem Rimskog Carstva bilo je četrdesetak rimskih logora uz koja su obično nicala naselja i gradovi. Kad je nestalo Rimsko Carstvo, ti su gradovi nastavili živjeti. Tako se Londinium nalazi ispod današnjeg Londona, Mediolanum ispod Milana, Singidunum ispod Beograda, što otežava istraživanja. Jedino mjesto gdje nema suvremenoga grada jest Viminacium. - Prednost Viminaciuma jest to što nema naselja u blizini, pa stoga 250 hektara užeg teritorija toga drevnog grada i 450 hektara širega gradskog teritorija pružaju nama arheolozima, antropolozima i zoolozima velike mogućnosti istraživanja - rekao je Korać.
Opljačkan i uništen
Viminacium mnogi nazivaju balkanskim Pompejima. Za razliku od Pompeja, nestalih pod naletom lave iz Vezuva 79. godine, Viminacium je opljačkan i uništen sredinom petog stoljeća. Stoljećima je zatim ostao zaboravljen pod zemljom. No, krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća arheolozi su ispod termolektrane Kostolac počeli istraživanja rimskih nekropola, odnosno grobnica. U posljednjih 30-ak godina istraženo je više od 14.000, a arheolozi su našli oko 40.000 predmeta, od čega je njih oko 1000 od zlata. - Viminaciumska je nekropola najveća dosad istražena u Rimskom Carstvu. No, mi sada ponovno ulazimo u prostor termoelektrane gdje smo nekad istraživali i prema našoj procjeni očekuje nas još 10.000 grobova - rekao je Korać. Njegov arheološki tim broji 25 istraživača, 13 doktora znanosti i 12 doktoranada, a ovoga ljeta došao je do nekoliko važnih otkrića. Primjerice, krajem srpnja Koraćev tim iskopao je na dubini od 1,8 metara obiteljsku podzemnu grobnicu namijenjenu pripadnicima višeg staleža. Grobnica je bila u funkciji dulje od dva stoljeća, a ukupno je imala 11 grobnih mjesta. Tu je zatim Mladen Jovičić, mladi arheolog iz Koraćeva tima, otkrio sedam zlatnika koje je netko prije 16. stoljeća sakrio u strahu od velike najezde Huna. Šest primjeraka novca je iskovano u periodu od 402. do 420. godine, dok je sedmi primjerak kovan u razdoblju od 430. do 440. godine.
- Tri novčića su iz vremena cara Honorija, a četiri iz doba Teodozija II. Tu su dragocjenosti ostavljene nakon prestanka korištenja grobnice, i to kada je već djelomično bila uništena. No, nađeno je i dvadesetak brončanih novčića kovanih u periodu od sredine trećeg do sredine petog stoljeća - rekao je Korać i naglasio da je ovo ljeto vrlo plodno za njegov tim.
- Upravo obavljamo iskapanja na legijskom logoru, gdje imamo sjajne nalaze. Tu cijeli kameni blokovi gdje je bila smještena rimska legija. Upravo radimo kod jedne antičke kule, gdje smo kopali jedan olovni sarkofag. Kod amfiteatra na kome radimo našli smo kosti leoparda koji je sudjelovao u borbama. Viminacium je jedino mjesto izvan Rima gdje su nađene kosti leoparda koji je sudjelovao u borbama u amfiteatru. To je izvanredna stvar, a sada prolazi nezapaženo zbog otkrića magijskih pločica - istaknuo je Korać.
Zatim smo razgovor skrenuli na otkriće ostataka mamuta na prostoru površinskog kopa Drmno, kilometar udaljenosti od Viminaciuma. U potrazi za ugljenom strojevi su 2009. godine u sedimentu žutog šljunka na dubini od 27 metara nabasali na potpuno očuvan kostur mamuta. Bila je to svjetska senzacija jer su otkrića cjelovitih kostura mamuta velika rijetkost. Znanstvenici su ubrzo zaključili kako je taj mamut bio visok više od četiri metra, dugačak pet-šest metara i težak 10 tona. U prvi mah uvjereni kako je riječ o ženski, mamutu su dali ime Vika. No, kasnije analize pokazale su da je Vika zapravo bila mužjak stepskog mamuta. U lipnju 2012. godine arheolozi su na udaljenosti 900 metara od Vike našli ostatke sedam mamuta koji su bili pripadnici vrste vunastog mamuta.
Muzej za mamute
- Mi smo našim mamutima napravili jedan divan podzemni muzej koji je otvoren 2014. godine. Osim Vike, koja je rodonačelnica mamutskog pokreta kod nas, tamo smo smjestili i ostatke četiri vunasta mamuta, koji su od nje mlađi oko 170.000 godina. Nazvali smo ih Nosko, Trbuško, Džomla i Mapi - rekao je Korać.
Arheološki park Viminacium, koji je službeno otvoren 2006. godine, sve je atraktivnije turističko odredište, a godišnje ga posjeti 60.000 turista kopnenim i 17.000 vodenim putem, odnosno velikim brodovima preko Dunava. Oko 30 posto posjetitelja su stranci.
- Uvjeren sam da će Viminacium tek dati svoj pravi doprinos u dešifriranju onoga što se nekad događalo na ovim prostorima u rimskim provincijima. Sada smo jako zaokupljeni organizacijom Limes kongresa, svjetskog kongresa arheologa koji će se 2018. godine održati u Viminaciumu. Očekujemo više stotina arheologa iz cijelog svijeta koje želimo dočekati s otkrivenim dijelovima rimskog legijskog logora. Željeli bismo da zajednički uživamo u tim otkrićima - zaključio je Miomir Korać.