JOŠ JEDAN VELIKI TJEDAN ZA ZNANOST Najavljeno otkriće dosad najbližeg 'Zemljina blizanca'

Protekloga tjedna mediji diljem svijeta raspisali su se o otkriću „Zemlje 2.0“, iako ono još nije službeno objavljeno.

Lavinu je pokrenuo njemački tjednik Der Spiegel koji je objavio kako se očekuje da će krajem kolovoza astrofizičari Europskog južnog opservatorija (ESO) najaviti veliko otkriće “Zemljina blizanca” u našem svemirskom susjedstvu. Prema tvrdnjama iznesenim u članku, novi egzoplanet otkriven je u orbiti oko zvijezde Proxima Centauri, koja je od nas udaljena samo 4,2 svjetlosne godine. Bude li otkriće potvrđeno, bit će to najbliži nam dosad otkriveni „Zemljin blizanac“.

Znanstvenici su dosad otkrili više od 3000 egzoplaneta od kojih su većina planetarni divovi poput Jupitera. No, posljednjih je godina otkriveno i četrdesetak egzoplaneta koji su slični Zemlji, među kojima i prošle godine najavljeni planet Kepler 452b koji je od nas udaljen 1400 svjetlosnih godina. To je dosad bio egzoplanet najsličniji Zemlji.

Jutro je najopasnije za zaražene virusima

Virusi su 10 puta opasniji kada žrtve zaraze ujutro, pokazala je studija znanstvenika sa Sveučilišta Cambridge objavljena u Proceedings of The National Academy of Sciences (PNAS). Ta je studija otkrila da su infekcije opasnije ako se iz nekog razloga, poput smjenskog rada ili vremenske razlike, poremeti uobičajeni bioritam. U sklopu istraživanja laboratorijski su miševi zaraženi virusom gripe i herpesa. Oni koji su inficirani ujutro imali su deset puta više virusa od onih koji su zaraženi navečer.

- Virusu su potrebni svi mehanizmi u pravo vrijeme, u suprotnom možda nikad neće početi djelovati. No, čak i manja zaraza u jutarnjim satima može se brzo proširiti i posve ovladati tijelom - rekao je za BBC dr. Akhilesh Reddy, jedan od autora studije. Reddy smatra da bi to otkriće moglo pomoći u kontroli pandemija.

Prošli mjesec bio je najtopliji

Srpanj 2016. godine najtopliji je mjesec na Zemlji od 1880-ih kada je počelo kontinuirano mjerenje zraka, objavila je NASA. Ovogodišnji srpanj bio je za 0,84 Celzijeva stupnja topliji od tridesetogodišnjeg prosjeka za taj mjesec u razdoblju od 1951. do 1980. godine. Nadalje, ovogodišnji je srpanj za 0,11 Celzijevih stupnjeva nadmašio prošlogodišnji koji je bio dosad najtopliji mjesec.

Prema podacima DHMZ-a, i srednja mjesečna temperatura zraka za srpanj 2016. godine bila je u cijeloj Hrvatskoj iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. - 1990.). Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su u rasponu od 1,4 (Komiža) do 3,0 Celzijevih stupnjeva (Gospić). Ipak, ovogodišnji srpanj kod nas nije nadmašio prošlogodišnji koji je u mnogim mjestima Hrvatske bio najtopliji otkad postoje mjerenja.

Zika je štetna i za odrasle

Zika virus ima razarajući učinak i na neke tipove stanica mozga odraslih osoba, a ne samo na mozak fetusa, objavili su američki znanstvenici u časopisu Cell Stem Cell.

Kao što je poznato, virus prenosi tropski komarac Aedes aegypti, a posebno je opasan za trudnice. Naime, zaraza zikom u trudnoći može rezultirati rađanjem djece s mikrocefalijom. Riječ je o rijetkoj urođenoj deformaciji kod koje se zbog nenormalnog razvoja ploda u maternici dijete rađa s manjom glavom te oštećenjima mozga. No, novo istraživanje američkih znanstvenika pokazuje da taj virus može uništiti stanice odraslih koje se koriste za učenje i pamćenje.

- Pokazalo se da zika može ući u mozak odraslih osoba i razoriti ga - rekla je koautorica studije dr. Sujan Shresta iz  La Jolla Institute of Allergy and Immunology.

Bosanski bor u Pindskom gorju star je 1075 godina

Bosanski bor (Pinus heldreichii) koji raste u Pindskom gorju u Grčkoj mogao bi biti najstarije je stablo u Europi, ustvrdio je međunarodni tim istraživača. Taj bor star je barem 1075 godina, a znanstvenici su ga nazvali Adonisom, prema grčkom bogu ponovnog rođenja.

– Posve je nevjerojatno da da je tako veliki, složeni i impresivni organizam preživio toliko dugo – rekao je za Washington Post Paul J. Krusic sa Sveučilišta Stockholom, jedan od članova tima koji je otkrio čudesno stablo. No, i stabla oko Adonisa mogla bi biti stara oko 1000 godina, smatraju znanstvenici.

Bosanski bor, munika ili smrč endemska je vrsta središnjeg Balkana (BiH, Srbija, Albanija i Grčka) te juga Apeninskog poluotoka. Naseljava strme i stjenovite terene, a naraste i do 30 metara. Krošnja mu je u početku piramidalna, a kasnije više okruglasta.