HDZ: Za prvo dijete odbitak 350 kuna, za drugo 450, za treće 550...

HDZ, SDP, Most, Pametno i ostale stranke su među onim stankama koje su u svojim izbornim programima navele konkretne porezne i druge mjere koje namjeravaju provesti u idućem mandatu, ali nitko od njih nije napravio proračunske projekcije i izračunao koliko to košta i kako će se sve to odraziti na prihode i rashode državnog budžeta.

Bez obrazloženja

Razlog za to, među ostalim, krije se i u činjenici da bi tada morali dodatno pojašnjavati svaku najavljenu mjeru, a to baš i nije poželjno jer su programi pisani namjerno tako da se određene najave mogu shvatiti dvosmisleno. Jedna od takvih najava je sadržana u obećanju HDZ-a da će u sklopu poreza na dohodak povećati neoporezivi dio primanja sa 2400 kuna na 3750 kuna, ali su jednako tako, bez detalja, naveli da će istovremeno doći do promjena u definiranju poreznih olakšica za djecu (koje iznose 1300 kuna po djetetu). Stoga smo pokušali u HDZ-u dobiti pojašnjenje te najave, a neslužbeno nam je rečeno da se porezne olakšice neće ukidati, nego da će doći do njihova redefiniranja s ciljem da osobe s manjim primanjima ne bi bile zakinute u odnosu na one s višim primanjima, kao što je to slučaj sada.

Međutim, taj odgovor je u suprotnosti sa službenim odgovorima kojeg je Jutarnji list dobio prije mjesec dana od HDZ-a, a u kojima se navodi da se ide prema ukidanju poreznih olakšica za djecu, ali uz uvođenje univerzalnog jednistvenog doplatka za svu djecu bez obzira na zaposlenost i imovinsko stanje.

Stoga je očito da u HDZ-u još važu što napraviti po tom pitanju, a na ovom mjestu valja podsjetiti da je Vlada Tihomira Oreškovića u travnju Europskoj komisiji poslala prijedlog prema kojem bi se umjesto sadašnjeg modela uveo obračun po kojem se zaposlenim roditeljima odbija od poreza određeni iznos različit za prvo, drugo, treće, četvrto i svako daljnje dijete. 

To je, kako neslužbeno doznajemo, najvjerojatnije rješenje koje će HDZ zastupati u svom programu. Naime, taj je model rađen u ministarstvu finacija Zdravka Marića koji je najizgledniji kandidat za ostanak na toj funkciji ukoliko HDZ nakon izbora dobije priliku sastaviti vladu.

Prema tom modelu roditeljima bi se od poreza za prvo dijete odbijalo 350 kuna od porezne obveze, za drugo 450, za treće 550, a za četvrto i svako sljedeće 650 kuna. Zdravko Marić, tadašnji ministar financija, a trenutno tehnički ministar, tada je rekao da se o tom modelu raspravlja i da će do promjena svakako doći, ali da još nije definirano kojih.

U tom modelu bi radnicima s malim plaćama koji, na primjer, imaju jedno dijete, a plaćaju samo 200 kuna poreza, država uplatila još 100 kuna jer imaju pravo na 300 kuna poreznog odbitka za jedno dijete. Tako bi se dijelom ispravila nepravda da radnici s malim plaćama ne iskoriste u cijelosti porezni odbitak po sadašnjem modelu.

Utjecaj na proračun

 No, uz to što se radi o iznimno važnim materijalnim pitanjima za sve zaposlene s djecom, ova priča je bitna i zbog učinka koji redefiniranje olakšica za djecu ima za prihode državnog proračuna. Naime, zbog poreznih olakšica za uzdržavane članove - djecu, nezaposlene supružnike i druge - u državni se proračun 2013. uplatilo 2,72 milijarde kuna manje, od čega se 1,88 milijardi odnosi na djecu.

Iz toga bi se moglo zaključiti da trenutno na ime poreznih olakšica za djecu porezni proračun prihoduje nešto više od dvije milijarde kuna manje nego da tih olakšica nema. A kako neke računice govore da HDZ-ov prijedlog izmjena poreza na dohodak iznosi oko četiri milijarde kuna, od čega se lavovski dio odnosi na povećanje neoporezivog dijela dohotka na 3750 kuna, jasno je da bi dio toga morali kompenzirati smanjivanjem troškova za porezne olakšice za djecu.

Inače, SDP je u svom odgovoru po ovom pitanju naveo kako namjeravaju povećati dječji doplatak za socijalno najugroženije, a porezne olakšice redefinirati da ih jače osjete obitelji s nižim primanjima, kao i da još nisu ispunjeni uvjeti za uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka za svu djecu. Eto, baš zbog takvih dilema bi političke stranke, kada se nabacuju predizbornim obećanjima, morale za svako od njih navesti na koji način bi se odrazile na prihode i rashode državnog proračuna.

Naravno, njihovi ekonomski stratezi tvrde da će manjak prihoda zbog smanjivanja nekih poreza biti nadoknađen većim prihodima zbog većeg zapošljavanja i gospodarskog rasta, kao i da će obećanja o povećanju nekih prava biti financirana putem gospodarskog rasta. A drugi magični “dostavljač” svih tih obećanja je novac iz europskih fondova.

Teška 2017.

Stoga je i Martina Dalić, bivša HDZ-ova ministrica financija koja je istupila iz stranke prošle godine, pozvala političke stranke da naprave projekcije svojih proračuna i na taj način unaprijed naznače financijski okvir za svoja obećanja.

“Ne treba to biti ništa previše detaljno. Za početak ukupni prihodi, ukupni rashodi, nekoliko najvažnijih poreza i rashoda te deficit u sljedeće četiri godine. Već bi to za početak bio velik korak naprijed”, ustvrdila je tim povodom Martina Dalić. I Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta je na tom tragu kada kaže da smo “u programima vidjeli vrlo malo suvislih novih ideja, a vizionarskih rješenja još manje” te da je “dojam da se Hrvatska intelektualno predala i ustuknula pred jeftinim populizmom”. Pritom je dodao, dosta oštro, kako se čini da će “prave sadržajne promjene i programe Hrvatskoj raditi njezini vjerovnici, a ne političke strukture”.

Slično po tom pitanju nastupa i Boris Lalovac, bivši SDP-ov ministar financija, kada suparnike iz HDZ-a, ali i kolege iz vlastite stranke upozorava da je ova godina u fiskalnom smislu bila predah zbog malih dospjeća vanjskog duga, a da će nam iduće godine na naplatu doći 30 milijardi kuna duga i da će nam upravo strani vjerovnici uvjetovati ekonomsku politiku ako se sami ne “zbrojimo”.