Brkić se distancira od Plenkovića i vodi vlastitu kampanju
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković distancirao se ovih dana od svog stranačkog zamjenika Milijana Brkića, što se u srijedu dobro vidjelo na predstavljanju programa HDZ-a. Jer, u muzeju Mimara uz predsjednika HDZ-a Plenkovića sjedio je HSLS-ov šef Darinko Kosor, a naš izvor blizak HDZ-u prepričava nam da je to bilo namjerno tako izvedeno kako na fotografijama ne bi bio snimljen dvojac Plenković - Brkić.
- Vidljivo je da ta suradnja ubrzano slabi, pa nije Kosor bez razloga stavljen da sjedi između njih, a i komunikacija između Plenkovića i Brkića je škrta, samo službena. Brkića nije bilo ni na predaji lista u Saboru, navodno je morao u Hercegovinu - podsjeća naš izvor blizak HDZ-u. Drugi sugovornik, blizak stranačkom vrhu, objašnjava nam da se šef HDZ-a Plenković elegantno po tzv. modelu 14 zapravo namjerno udaljio od onih manje poželjnih koji su stavljeni na 14. mjesta na listama.
Elegantno rješenje
- Ne mogu reći da im nije dao šansu, ali gotovo da imaju manje šanse od vas, koji se niste ni kandidirali, za ulazak u Sabor. Model 14 bio je najelegantnije rješenje - komentira naš sugovornik. Brkić je već krenuo u žestoku personaliziranu kampanju. Najčešće komunicira preko profila na društvenoj mreži Facebook na kojem je prekjučer objavio svoju fotografiju na kojoj sjedi ispred svoje Osnovne škole “Antuna Mihanovića” u Gornjoj Dubravi, čiji je sam bio učenik.
“Naša djeca su naša budućnost, zato smatram da su kapitalna ulaganja u škole i sve što našoj djeci donosi bolje sutra, prioritet razvoja zemlje!”, navodi u tekstu iznad fotografije, a jučer je objavio plakat uz slogan “Nek se čuje glas naroda u Hrvatskom saboru”. Na dan kad je HDZ službeno objavio program, Brkić je krenuo i u osobnu kampanju: “Poštovani birači, kao što sam već i najavio, u ovu kampanju na osobni zahtjev krećem s 14. mjesta u II. izbornoj jedinici jer smatram da se političari moraju više baviti ljudima, a manje samima sobom i da pozicije i funkcije nisu važne”.
Naši sugovornici podijeljeni su oko toga može li Brkić doista osvojiti potrebne glasove, ali uvjereni su da će sigurno napraviti sve da dokaže kako je to moguće.
- Ako bi netko to mogao ostvariti u HDZ-u, onda je to Brkić, za Ivana Šukera nisam baš siguran - komentira naš sugovornik iz HDZ-a. Neslužbeno doznajemo da i Šuker navodno planira u personaliziranu kampanju. U personaliziranu kampanju jučer je krenuo i Darko Milinović koji je, pak, na četvrtom mjestu u 9. izbornoj jedinici. Uz slogan “...odličan 4” koji je, kaže, sam smislio, Milinović se također bori za podršku. Što se tiče financiranja tih kampanja, Milinović smatra da bi trebalo promijeniti uvjete i omogućiti svima da imaju vlastite račune.
Kampanja pro bono
- Onda bi samo financiranje bilo transparentnije - kaže Milinović.
Naš drugi izvor, jedan od niže rangiranih kandidata na HDZ-ovoj listi, također ne zazire od osobne kampanje.
- Naravno da ću sam voditi personaliziranu kampanju, to nam je sada svima dopušteno i zašto to ne bih iskoristio. Neću angažirati agenciju, napravit ću to s ljudima koji će mi pomoći pro bono - otkriva nam jedan HDZ-ovac. Može se očekivati da će neki od njih angažirati PR agencije, a neslužbeno doznajemo da bi cijena jedne takve personalizirane kampanje mogla biti od 100.000 do 200.000 kuna.
'Preferencijalni glasovi su amortizer za one koji su se zamjerili stranačkim šefovima'
Apsolutni pobjednik preferencijalnoga glasanja prošlih izbora bio je lider Mosta Božo Petrov; sa 14. mjesta, iako su mu u rodnom Metkoviću dali tek oko sedamsto glasova, osvojio je 59,68 posto birača u 10. izbornoj jedinici. Ujedno, najveći dobitnik u kategoriji visokog plasmana na izbornim listama bez kojeg ne bi sam ušao u Sabor također pripada mostovcu Mariju Klobučiću, kojega je zaokružilo tek 266 birača. I jedan i drugi ilustriraju što znači pozicija na izbornim listama, odnosno kako se preferencijalnim glasom mogu spasiti od propasti na izborima pod uvjetom da osvoje najmanje deset posto glasova u odnosu na broj glasova koji je ta lista izborila u pojedinoj jedinici.
Na prošlogodišnjim listama od 140 kandidata njih 55, dobili su više od deset posto preferencijalnih glasova. Ali, tek ih je nekolicina ušla u saborske klupe isključivo zahvaljujući preferencijalnim glasovima. Uz Petrova, to su bili Predrag Štromar, varaždinski župan koji je kao zadnji na listi uosvojio 16,53 posto preferencijalnih glasova, Anka Mrak-Taritaš, koja je na listi koalicije Hrvatska raste u 2. izbornoj jedinici bila na osmome mjestu i osvojila 10,48 posto glasova. Golemi skok postigao je Željko Glasnović; sa 30,11 posto glasova na listi za dijasporu probio se s osmog na prvo mjesto. Politolog Pero Maldini smatra da je uvođenje preferencijalnoga glasovanja manje utjecalo na unutarstranačku demokraciju, a više na demokratizaciju političke scene i onemogućilo stranačkim šefovima subjektivnost u kreiranju izbornih lista.
- Preferencijalni glasovi su amortizer za one političare koji su se svojim vođama zamjerili pa su u nemilosti gurnuti na dno liste. Kreiranje lista može biti siva zona za stvaranje saborskih sinekura neovisno o realnim zaslugama - kaže Maldini i kao primjer favoriziranih zastupnika u više mandata izdvaja primjerice Milanku Opačić koja se ni sa čim posebno nije istaknula osim lojalnošću šefu. (Željka Godeč)