Dio Zagreba, Bjelovar i Koprivnica odlučit će tko će dobiti izbore
Istočni dio Zagreba, Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka županija, koji čine II. izbornu jedinicu, mogli bi na izborima 11. rujna biti jedan od okruga koji će imati najveći utjecaj na konačni rezultat.
Zato ne iznenađuje da su sve vodeće stranke i koalicije ovdje poslale neke od svojih najistaknutijih ljudi: HDZ je delegirao Zlatka Hasanbegovića, Milijana Brkića i Ivanu Maletić, Narodnu koaliciju predvode Gordan Maras, Anka Mrak-Taritaš i Stjepan Kožić, ministar Slaven Dobrović je na čelu Mosta, Ivan Lovrinović Živog zida, a tu je i Milan Bandić.
Prioritet
U čemu je II. izborna jedinica tako specifična? Preciznije, zašto su u SDP-u tamošnju pobjedu označili jednim od prioriteta, a u HDZ-u to žele spriječiti pa su angažirali Hasanbegovića i Brkića?
Na prošlogodišnjim izborima rezultat je de facto bio izjednačen - Domoljubna koalicija osvojila je 33,4 posto glasova i 6 mandata, Hrvatska raste 32,5 posto i 5 zastupnika, Most je imao dva zastupnika zahvaljujući 13,3 posto te Bandić Milan 365 sa 7,9 posto jedan saborski mandat. Međutim, zbog manje od jednog postotka razlike, HDZ je osvojio mandat više nego SDP-ova koalicija, što je izrazito utjecalo na rezultat na nacionalnoj razini.
Na kraju su - na području Republike Hrvatske - HDZ i SDP (i njihovi saveznici) osvojili po 56 zastupničkih mjesta u saboru. A da SDP-ovci nisu ostali bez tog mandata koji su izgubili za 0,9 posto, u konačnom zbroju Hrvatska raste ostvarila bi relativnu pobjedu.
Osim toga, birači u II. jedinici često mijenjaju stranke za koje glasaju. Samo na izborima 2011. i 2015., SDP-ove koalicije dobile su 120.000 i 75.000 glasova, a HDZ-ove 35.000 pa onda 76.000 glasova. Iako pritom u obzir treba uzeti “faktor HSS”, koji je 2015. Domoljubnoj koaliciji donio oko devet tisuća glasova, ipak se vidi da mnogi tamošnji birači često mijenjaju stranke ili apstiniraju.
Zbog toga su u Narodnoj koaliciji II. izbornu jedinicu označili kao jednu od najvažnijih u recentnoj izbornoj kampanji. Primarni cilj je okrenuti prošlogodišnji rezultat i osvojiti barem 6, ako ne i 7 mandata, a HDZ “spustiti” na pet. A za to će trebati glasove HSS-ova elektorata i bit će zanimljivo vidjeti hoće li glasači najstarije hrvatske stranke podržati ulazak u savez lijevog centra i Krešu Beljaka ili će ostati uz Branka Hrga, bivšeg šefa HSS-a i gradonačelnika Križevaca, koji je sada na listi HDZ-a.
Uostalom, već prije prošlogodišnjih izbora vidjelo se da kada se gleda ukupan zbroj birača koji osciliraju od jedne do druge stranke, pokazalo se da najviše osciliraju zagrebačke jedinice, II., VI., i VII. To su u pravom smislu riječi swing jedinice.
Ključni okrug
SDP redovito pobjeđuje u I. izbornoj jedinici, ali u preostale tri izborne jedinice koje uzimaju dijelove Zagreba socijaldemokrati nisu uvijek najbolje prolazili. Na izborima 2003. godine izgubili su u sve tri izborne jedinice za značajnom razlikom (ukupno 6 mandata u korist HDZ-a), dok su 2007. bili gotovo izjednačeni u sve tri (3 do 4 tisuće glasova razlike u svakoj), s blagom prednošću u II., što je ipak rezultiralo jednim mandatom više za SDP. Ali 2007. HSS je u ovoj jedinici osvojio čak 41.000 glasova i tri mandata. Međutim, na pobjedničkim izborima 2011. Kukuriku koalicija osvojila gotovo nevjerojatnih 10 mandata, prema tri HDZ-ova i jedan HSS-ov, da bi, kao što smo rekli, prošle godine tijesno izgubila. Zato bi rezultat u II. izbornoj jedinici mogao imati jako velik utjecaj na konačni ishod izbora koji će se održati 11. rujna.