'Ma ni ne moraju kod nas naći naftu, samo neka je što dulje traže'
Općina s proračunom od oko 2 mil. kuna nedavno je dobila 40 tisuća kuna, a ukupno će dobiti 360 tisuća
Teško će mještani Čaglina, malenog mjesta na granici Požeške i Osječke županije koje je smješteno u brežuljkastom kraju kojim podjednako dominiraju šume i poljoprivredna zemljišta, dočekati da u svojim njivama ugledaju naftne ili plinske bušotine.
No, zahvaljujući istraživanjima ugljikovodika u istočnoj Hrvatskoj, barem će im proračun u sljedećih pet godina biti bogatiji. Za istoimenu općinu koja na 180 četvornih kilometara ima oko 2700 stanovnika u 31 naselju, iznos od 40 tisuća kuna za prvu godinu, koliko im je prije mjesec dana sjelo na račun, došao je kao dar s neba.
- Iznenadili smo se kad nam je novac uplaćen jer nismo očekivali dodatni prihod koji je više od 2 posto našeg izvornog proračuna nešto manjeg od 2 milijuna kuna - kaže Dalibor Bardač (HDZ), mladi općinski načelnik, koji je na toj dužnosti nešto dulje od godinu dana i jedan je od četvero zaposlenih u Općini.
Ugodno iznenađenje
Još ga je ugodnije iznenadila informacija da će dogodine, po istoj osnovi, dobiti dvostruko više novca. Riječ je o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu koju su, osim u Čaglinu, dobili u još 186 gradova i općina, pretežno u Slavoniji i Baranji. Naknada se temelji na ugovoru koji je aktualna tehnička Vlada RH na osnovi natječaja provedenog u mandatu Kukuriku koalicije sklopila s investitorima, Inom i kanadskim Vermilionom. Dakle, novac od projekta počeo se slijevati u gradske i općinske proračune i prije nego što je na njihovim prostorima instalirana oprema kojom će kompanije u sljedećih pet godina tražiti naftu i plin. U prvoj tranši ukupno je isplaćeno 2.685.246,07 kn. S obzirom da je iznos naknade 400 kuna po 1 km2 godišnje, najviše su profitirale teritorijalno najveće općine, a u sljedećim godinama iznosi će biti dvostruko viši jer su ugovori sklopljeni 10. lipnja, pa je za ovu godinu plaćeno samo šestomjesečno razdoblje. Ukupan iznos bit će i dodatno viši, nakon što se potpiše i ugovor s kompanijom Oando Plc za istražno polje Drava-03 koje obuhvaća Virovitičku i dio Osječke županije.
- Ne nadamo se da će kod nas otkriti naftu ili plin, ali ne bi bilo loše da makar nešto istražuju jer bi to oživjelo ovaj kraj, povećalo zaposlenost, potrošnju, smještaj - kažu nam Bardač i njegov sumještanin Željko Jakopović, požeško-slavonski dožupan, koji nam je rekao da u njihovu kraju ima močvara za koje mještani u šali kažu da je to njihova nafta, ali teško je očekivati da će naći pravo crno zlato.
'Imamo na što potrošiti'
No, jednoj od naših najsiromašnijih općina u kojoj posao ima samo 10 posto njezinih stanovnika, i ova naknada će dobro doći za dovršetak započetih i realizaciju novih projekata, poput dovršetka dječjeg vrtića i kanalizacije, gradnje šetnice uz potok Krajina koji Hrvatske vode upravo uređuju, uređenja Sovskog jezera, obnove i gradnje lokalnih cesta, mjesnih domova...
- Hvala Bogu, imamo gdje taj novac potrošiti, a možda i zadržimo dio mladih ljudi. Na žalost, neka sela su pred izumiranjem, u školi imamo 180 učenika, ali svake godine ih je sve manje, iako smo, doduše, ove godine upisali četiri prvašića više, no trendovi su loši, premda potencijala imamo i za drvnu industriju i ekološku poljoprivredu. Pregovaramo i o otvaranju bioplinskih postrojenja, a spremna su i 2 hektara zemlje za industrijsku zonu. Preduvjete imamo, ali dijelimo sudbinu neinvestiranja s ostatkom Slavonije, iako infrastrukturno ne zaostajemo niti za jednom općinom u okruženju - istaknuli su Bardač i Jakopović. Mještani Čaglina, pak, o istraživanjima ne znaju ništa, a neki od njih također sumnjaju da će se kod njih naći blago. Prema svemu sudeći, u ovom će kraju još dugo najviši tornjevi biti ona dva koja su na mjesnoj crkvi Sv. Alojzija, a ne tornjevi naftnih bušotina. No, zato planiraju dobro iskoristiti barem tih 360 tisuća kuna, koliko će im doći u pet godina geofizičkih istraživanja.