Energetika, što se dogodilo 2016. i što nas čeka 2017.
Energetika je bila industrijska grana o kojoj se najviše pisalo i javno diskutiralo u Hrvatskoj tijekom ove godine, što ni ne čudi s obzirom na to da ima neupitan utjecaj na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo te izraženu geostratešku komponentu. Na žalost, u 2016. je bilo više debatiranja i komentiranja nego akcije. Naša je energetika u raskoraku sa svjetskim kretanjima, a on se iz godine u godinu povećava umjesto da se smanjuje.
Globalna kretanja u energetici sporo se prate u Hrvatskoj. U segmentu nafte, nakon nekoliko godina problema zbog njezine niske cijene, globalno naftno tržište završilo je godinu u pozitivnom tonu nakon odluke OPEC-a i ključnih proizvođača izvan te organizacije da smanje proizvodnju u sljedećim mjesecima. Odluka je dala potreban impuls cijenama i globalnoj upstream industriji te je uspostavila donju granicu cijenama, barem u idućim mjesecima. Globalne naftne kompanije prošle su ciklus optimizacije investicija, smanjenja troškova te modernizacije za budućnost. Što se tiče sektora nafte u Hrvatskoj, priča se većinom svodi na Inu. Nove vijesti o arbitraži u slučaju Ina - MOL, koliko god na prvu zvučale nepovoljno za Republiku Hrvatsku, mogu pokrenuti našu Vladu u nalaženju pravog rješenja za problem Ine. Vremena je sve manje jer Ina, uslijed dugog razdoblja nedovoljnog investiranja, zaostaje tehnološki, tržišno i organizacijski za vodećim kompanijama tog sektora u Europi. Stoga treba naći brzo i dobro rješenje za budućnosti Ine, dok za to još ima vremena.
Projekt u Hrvatskoj o kojem se najviše pisalo jest LNG. Vjerujem da će s novom godinom taj projekt dobiti novi zamah, koji i zaslužuje s obzirom na vlastitu relevantnost za diverzifikaciju i daljnji razvoj tržišta plina u jugoistočnoj Europi (JIE). Globalno, LNG će biti vrlo relevantan u 2017. i dalje, te se očekuje proširenje kapaciteta za ukapljivanje diljem svijeta. LNG je za Hrvatsku visoko relevantan projekt i jedinstvena prilika da se na hrvatskom teritoriju napravi nešto novo što će imati utjecaja u cijeloj jugoistočnoj Europi.
Predstojeća liberalizacija tržišta prirodnog plina u Hrvatskoj dovela je do početka vala konsolidacije u tom sektoru, te je to nešto što očekujemo i u 2017. Kompanije kojima distribucija i opskrba plina nije temeljna aktivnost prodavat će svoje udjele, a konsolidatori će biti veliki regionalni energetski igrači koji tu vide jedinstvenu priliku za rast.
Za energetiku u jugoistočnoj Europi važna će biti uloga budućeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i posebno njegova odluka o imenovanju Rexa Tillersona državnim tajnikom, koja je naznaka da će nova američka administracija biti za naftu i plin. Konkretno, za jugoistočnu Europu takva bi najava mogla značiti i snažniji pritisak za realizaciju projekata koji stoje godinama te za više suradnje s ruskim investitorima u realizaciji energetskih pravaca i projekata.
U sektoru električne energije, HEP, naš glavni igrač na tom tržištu, prolazi kroz proces transformacije kako bi se prilagodio novim tržišnim i sektorskim realnostima. No, ta se transformacija, na žalost, odvija presporo i, kako sada stvari stoje, rizik jest da će HEP izgubiti poziciju i priliku da bude konsolidator u jugoistočnoj Europi i vodeća kompanija u svojem sektoru. Potrebna je jasna vizija kako HEP može iskoristiti jedinstvenu priliku te snažno i afirmativno vodstvo koje će ga pokrenuti u tom smjeru. Bez jakog, agilnog i efikasnog HEP-a nema jake hrvatske energetike.
Jedna od bitnih stvari za novu realnost sektora jest razvoj burzi električne energije. CROPEX je krenuo dobrim smjerom i uspostavio temelje za početak uspješnih operacija, no preostaje još mnogo toga odraditi. Razvoj snažne regionalne burze električne energije sa sjedištem u Zagrebu strateški je značajno za dugoročnu stabilnost hrvatskih energetskih kompanija.
Velika debata i dalje će se voditi o obnovljivim izvorima energije zbog poticaja koje sada netko treba platiti - prošla nacionalna energetska strategija to nije dovoljno kvalitetno definirala. Jedinstven zaključak jest da model koji je prije bio na snazi nije dobar za buduće periode. Stoga će ga trebati uskladiti u 2017.
Dio u kojem naše energetske kompanije najviše zaostaju jest razvoj novih inovativnih usluga, koje su budućnost sektora. RWE je plasirao budućnost svoje kompanije na tržište kapitala, pod imenom Innogy, i danas je ta kompanija dvostruko vrednija od cjelokupnog RWE-a nekada. General Electric je oformio kompaniju GE Digital koja danas zapošljava 15.000 softverskih inženjera te očekuje prihod od 20 milijardi dolara do 2020. Naše kompanije tu debelo zaostaju te trebaju hitno investirati da bi ostale relevantne. Nedostaju im nove inovativne usluge te znanja i sposobni kadrovi da razvijaju te usluge.
Pred novom hrvatskom Vladom bit će puno izazova u energetici 2017., a da bi energetika u Hrvatskoj bila industrijska grana koja će se razvijati i stvarati novu vrijednost i radna mjesta, potrebno je riješiti nekoliko gorućih problema. Prvi je budućnost Ine na odgovarajući način, adekvatno restrukturiranje HEP-a, zamah na LNG projektu te davanje dodatne potpore aktivnostima poput CROPEX-a, gradnje prekograničnih kapaciteta te tehnološkog razvoja energetskog sektora u Hrvatskoj. Srednjoročno, trebamo razviti strateški okvir za naš energetski sektor koji uzima u obzir niskougljičnu budućnost, utjecaj tehnologije te nove norme tržišnog natjecanja.