Istraživanje: Evropski Jevreji ponovo u strahu, razmišljaju o emigraciji
Mnogi Jevreji u Evropi kriju svoju religiju, a jedan od tri razmišlja o emigraciji sa evropskog tla, nakon rasta antisemitizma u zemljama EU, pokazalo je istraživanje jedne EU agencije za ljudska prava.
Anketa provedena među skoro 16.400 Jevereja iz 12 država koje su dom za 96 poso EU Jevreja, pokazalo je da devet od 10 njih osjeća da je anti-semitizam u porastu u posljednjih pet godina, navodi agencija EU fundamentalna prava (FRA) čije je sjedište u Beču.
Najnesigurnije se osjećaju Jevreji u Francuskoj, potom Poljskoj, Beligiji i Njemačkoj, pokazala je studija koja je u ponedjeljak predstavljena u Briselu.
Više od 25 posto ispitanih je navelo da su namjanje jednom bli izloženi uznemiravanju u protekloj godini.
Oko 40 odsto ispitanih se plaši da bi mogli postati žrtve fizičkog nasilja zato što su Jevreji, a tri posto njih je navelo da su imali iskustvo zločina iz mržnje u proteklih pet godina.
Studija je pokazala i da je jedan od deset ispitanih rekao da se osjećao diskriminisanim na polju zapošljavanja, obrazovanja, stanovanja ili zdravstvene zaštite.
Zvaničnici EU su pozvali vlasti da preduzmu ozbiljnije korake u borbi protiv mržnje i antisemitizma uključujući i komemoracijom istorije holokausta u kojem su naciti ubili najmanje 6 miliona evropskih Jevreja tokom Drugog svijetskog rata.
"Nema Evrope, ako se Jevreji ne osjećaju sigurno u Evropi" rekao je podpredsjednik Evropske komisije Frans Timmermans novinarima u Briselu.
"Jevreji se osjećaju sigurnim u Evropi i to je alarmantno," rekla je evropska komesarka pravde Vera Jurova.
Mađarski premijer Vikitor Orban i lider britanskih laburista Jeremy Corbin među najprominentnijim su evropskim političarima koji se suočavaju sa optužbama za antisemitizam od strane lidera jevrejskih zajednica.
Anketa provedena među skoro 16.400 Jevereja iz 12 država koje su dom za 96 poso EU Jevreja, pokazalo je da devet od 10 njih osjeća da je anti-semitizam u porastu u posljednjih pet godina, navodi agencija EU fundamentalna prava (FRA) čije je sjedište u Beču.
Najnesigurnije se osjećaju Jevreji u Francuskoj, potom Poljskoj, Beligiji i Njemačkoj, pokazala je studija koja je u ponedjeljak predstavljena u Briselu.
Više od 25 posto ispitanih je navelo da su namjanje jednom bli izloženi uznemiravanju u protekloj godini.
Oko 40 odsto ispitanih se plaši da bi mogli postati žrtve fizičkog nasilja zato što su Jevreji, a tri posto njih je navelo da su imali iskustvo zločina iz mržnje u proteklih pet godina.
Studija je pokazala i da je jedan od deset ispitanih rekao da se osjećao diskriminisanim na polju zapošljavanja, obrazovanja, stanovanja ili zdravstvene zaštite.
Zvaničnici EU su pozvali vlasti da preduzmu ozbiljnije korake u borbi protiv mržnje i antisemitizma uključujući i komemoracijom istorije holokausta u kojem su naciti ubili najmanje 6 miliona evropskih Jevreja tokom Drugog svijetskog rata.
"Nema Evrope, ako se Jevreji ne osjećaju sigurno u Evropi" rekao je podpredsjednik Evropske komisije Frans Timmermans novinarima u Briselu.
"Jevreji se osjećaju sigurnim u Evropi i to je alarmantno," rekla je evropska komesarka pravde Vera Jurova.
Mađarski premijer Vikitor Orban i lider britanskih laburista Jeremy Corbin među najprominentnijim su evropskim političarima koji se suočavaju sa optužbama za antisemitizam od strane lidera jevrejskih zajednica.