Počelo suđenje Emiru Ališiću zbog pridruživanja tzv. Islamskoj državi u Siriji
Na Sudu Bosne i Hercegovine (BiH) u srijedu, 8. jula, održan je glavni pretres u predmetu Emir Ališić, koji se tereti za organiziranje terorističke grupe i ratovanje u Siriji, u vezi s krivičnim djelom terorizma, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine.
Kako je kazala tužiteljica u predmetu Biljana Golijanin, Tužiteljstvo BiH tokom sudskog procesa izvest će 16 svjedoka, vještaka i stručnih osoba, te materijalne dokaze kojima će dokazati da je optuženi zaista počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret.
Emir Ališić negirao krivicu za ratovanje u Siriji
Golijanin je čitajući optužnicu navela da se Ališić, iz Sanskog Mosta na sjeverozapadu BiH, tereti da je 13. decembra 2013. godine redovnim letom iz Sarajeva otišao u Istanbul, nakon čega se uputio prema granici Turske i Sirije, koju je prešao ilegalno da bi se u Siriji kasnije pridružio militantima tadašnje Džabat al-Nusre, koja je u godinama nakon dijelom postala dio tzv. Islamske države, militantne grupe koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda proglasilo terorističkom.
„Kasnije je bio pripadnik paravojnih formacija nepoznatog naziva, ali i tzv. Bejt komandosa. Boravio je u gradovima Rakka i Haritan“, kazala je tužiteljica Golijanin.
Odbrana je tokom pretresa navela da Tužiteljstvo neće moći dokazati krivična djela onako kako su ona navedena u optužnici.
Sud BiH potvrdio optužnice za deportirane iz Sirije
Branitelj Bakir Hećimović je rekao da će nakon dokaza Tužiteljstva i odbrana predložiti dokaze kojima će pokazati da se Ališić u Siriji nije borio, najprije jer je 50-postotni invalid iz rata u BiH.
Ranije se pred Sudom BiH optuženi Ališić izjasnio da nije kriv.
Ališić je od decembra 2013. do decembra 2019. godine boravio u različitim dijelovima Sirije. Prema Tužiteljstvu, u redovima tzv. Islamske države ostao je sve do decembra 2019. godine, kada je s drugim bh. državljanima deportiran u BiH. Ališić i još šest muškaraca uhapšeni su odmah po dolasku na sarajevski aerodrom.
U decembru je osim muškaraca, u BiH vraćeno i šest žena i 12. djece.
Ališić je u Siriju odveo suprugu i posinka Hamzu Labidija, koji je također optužen za ratovanje u Siriji. U Siriji su ostali Ališićeva supruga i troje maloljetne djece.
Bh. državljani vraćeni u Sarajevo iz Sirije
Ališića je tokom predaje militanata tzv. Islamske države i žena i djece u Baguzu, posljednjem teritorijalnom uporištu militantne organizacije, snimila kurdska televizija.
Suđenja zbog ratovanja u Siriji: Optuženi žele nagodbu, Tužiteljstvo BiH razmatra
On je u izjavi novinarima kazao da je iz Srbije i da je u Siriju došao kako bi pomogao narodu, te da se pridružio militantima Džabat al-Nusre.
Nakon predaje kurdskim i međunarodnim snagama u Baguzu, i februaru 2019. godine, Ališić je do decembra bio u zatvoru na teritoriji koju u Siriji kontroliraju kurdske snage.
Osim Ališića, na Sudu BiH traju suđenja ili trebaju početi suđenja za još pet optuženih za ratovanje u Siriji. Muharem Dunić, jedan od sedam deportiranih. već je sklopio sporazum s Tužiteljstvom i osuđen je na tri i pol godine zatvora.
U slučaju da Sud BiH Ališića proglasi krivim, mogao bi dobiti kaznu zatvora od tri do 20 godina.
Kako je kazala tužiteljica u predmetu Biljana Golijanin, Tužiteljstvo BiH tokom sudskog procesa izvest će 16 svjedoka, vještaka i stručnih osoba, te materijalne dokaze kojima će dokazati da je optuženi zaista počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret.
Emir Ališić negirao krivicu za ratovanje u Siriji
Golijanin je čitajući optužnicu navela da se Ališić, iz Sanskog Mosta na sjeverozapadu BiH, tereti da je 13. decembra 2013. godine redovnim letom iz Sarajeva otišao u Istanbul, nakon čega se uputio prema granici Turske i Sirije, koju je prešao ilegalno da bi se u Siriji kasnije pridružio militantima tadašnje Džabat al-Nusre, koja je u godinama nakon dijelom postala dio tzv. Islamske države, militantne grupe koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda proglasilo terorističkom.
„Kasnije je bio pripadnik paravojnih formacija nepoznatog naziva, ali i tzv. Bejt komandosa. Boravio je u gradovima Rakka i Haritan“, kazala je tužiteljica Golijanin.
Odbrana je tokom pretresa navela da Tužiteljstvo neće moći dokazati krivična djela onako kako su ona navedena u optužnici.
Sud BiH potvrdio optužnice za deportirane iz Sirije
Branitelj Bakir Hećimović je rekao da će nakon dokaza Tužiteljstva i odbrana predložiti dokaze kojima će pokazati da se Ališić u Siriji nije borio, najprije jer je 50-postotni invalid iz rata u BiH.
Ranije se pred Sudom BiH optuženi Ališić izjasnio da nije kriv.
Ališić je od decembra 2013. do decembra 2019. godine boravio u različitim dijelovima Sirije. Prema Tužiteljstvu, u redovima tzv. Islamske države ostao je sve do decembra 2019. godine, kada je s drugim bh. državljanima deportiran u BiH. Ališić i još šest muškaraca uhapšeni su odmah po dolasku na sarajevski aerodrom.
U decembru je osim muškaraca, u BiH vraćeno i šest žena i 12. djece.
Ališić je u Siriju odveo suprugu i posinka Hamzu Labidija, koji je također optužen za ratovanje u Siriji. U Siriji su ostali Ališićeva supruga i troje maloljetne djece.
Bh. državljani vraćeni u Sarajevo iz Sirije
Ališića je tokom predaje militanata tzv. Islamske države i žena i djece u Baguzu, posljednjem teritorijalnom uporištu militantne organizacije, snimila kurdska televizija.
Suđenja zbog ratovanja u Siriji: Optuženi žele nagodbu, Tužiteljstvo BiH razmatra
On je u izjavi novinarima kazao da je iz Srbije i da je u Siriju došao kako bi pomogao narodu, te da se pridružio militantima Džabat al-Nusre.
Nakon predaje kurdskim i međunarodnim snagama u Baguzu, i februaru 2019. godine, Ališić je do decembra bio u zatvoru na teritoriji koju u Siriji kontroliraju kurdske snage.
Osim Ališića, na Sudu BiH traju suđenja ili trebaju početi suđenja za još pet optuženih za ratovanje u Siriji. Muharem Dunić, jedan od sedam deportiranih. već je sklopio sporazum s Tužiteljstvom i osuđen je na tri i pol godine zatvora.
U slučaju da Sud BiH Ališića proglasi krivim, mogao bi dobiti kaznu zatvora od tri do 20 godina.