Irinej uputio apel Turskoj zbog Aja Sofije
Patrijarh Srpske pravoslave crkve (SPC) Irinej ocenio je 13. jula u pismu predsedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu (Recep Tayyip Erdogan) da je vraćanje statusa džamije Aja Sofiji istorijska nepravda i nazvao to ishitrenim i nepotrebnim političkim korakom, štetnim kako za međunarodni ugled Turske tako i za odnose i poverenje između hrišćana i muslimana u svetu.
"Nadamo se da je svakome jasno da alternativa za budućnost nije veštački izazvana konfrontacija dveju najvećih svetskih religija, hrišćanstva i islama, nego mir među njihovim vernicima, i ne samo mir ili prosto tolerancija već i uzajamno poštovanje", navodi se u otvorenom pismu Irineja.
Irinej je ocenio da je jedino pravedno rešenje, da se zadrži status muzeja, a da se da dozvola za vršenje ne samo muslimanskog nego i hrišćanskog bogosluženja.
Aja Sofija - muzej ili džamija?
On je u pismu pozvao Erdogana da odustane od svoje namere i da po pitanju Aja Sofije zadrži "status quo" i naveo da za to još uvek nije kasno.
"Takav postupak bi njemu (Erdoganu) služio na čast, a bio bi uteha i zadovoljstvo vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju, njegovoj Crkvi i romejskoj zajednici u Turskoj u njihovoj tuzi i bolu zbog ovakve odluke, ali bi doneo savremenoj Turskoj i odobravanje, poverenje i čestitke ukupne kulturne javnosti širom zemaljskog šara", naveo je Irinej.
Turska pretvara Aju Sofiju u džamiju, State Department razočaran
Erdogan: Kritike zbog Aje Sofije su napad na suverenitet Turske
Crkva Svete mudrosti ili Aja Sofija izgrađena je početkom petog veka i više od devet vekova bila je crkva u kojoj su se krunisali vizantijski carevi.
Osmanski sultan Mehmed II ju je nakon osvajanja Konstantinopolja 1453. pretvorio u džamiju. Tada su joj dograđeni minareti, a u unutrašnjosti izvedene znatne prepravke.
Nakon Prvog svetskog rata, raspada Osmanskog Carstva i osnivanja sekularne Republike Turske, a po nalogu Kemala Ataturka, pretvorena je 1934. u muzej. Tada su otkriveni mnogi mozaici i arheološki ostaci starije Konstantinove bazilike.
Više zemalja, među kojima SAD, Francuska i Rusija osudile su Ankaru zbog pretvaranja Aja Sofije u džamiju, za šta se turski predsednik Redžep Tajip Erdogan zalagao godinama.
Državno veće - najviši upravni sud Turske presudilo je 10. jula u korist grupe koja je tražila da se poništi odluka Saveta ministara iz 1934. godine kojom je Aja Sofija pretvorena u muzej, jer sumnjaju u autentičnost potpisa osnivača savremene Turske, Mustafe Kemala Ataturka na tom dokumentu.
I Papa Franja je 12. jula rekao da je "jako pogođen" odlukom Turske da pretvori Aja Sofiju u džamiju.
"Moje misli idu u Istanbul, mislim na Aja Sofiju. Jako se osećam pogođeno", rekao je papa tokom nedeljne molitve.
"Nadamo se da je svakome jasno da alternativa za budućnost nije veštački izazvana konfrontacija dveju najvećih svetskih religija, hrišćanstva i islama, nego mir među njihovim vernicima, i ne samo mir ili prosto tolerancija već i uzajamno poštovanje", navodi se u otvorenom pismu Irineja.
Irinej je ocenio da je jedino pravedno rešenje, da se zadrži status muzeja, a da se da dozvola za vršenje ne samo muslimanskog nego i hrišćanskog bogosluženja.
Aja Sofija - muzej ili džamija?
On je u pismu pozvao Erdogana da odustane od svoje namere i da po pitanju Aja Sofije zadrži "status quo" i naveo da za to još uvek nije kasno.
"Takav postupak bi njemu (Erdoganu) služio na čast, a bio bi uteha i zadovoljstvo vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju, njegovoj Crkvi i romejskoj zajednici u Turskoj u njihovoj tuzi i bolu zbog ovakve odluke, ali bi doneo savremenoj Turskoj i odobravanje, poverenje i čestitke ukupne kulturne javnosti širom zemaljskog šara", naveo je Irinej.
Turska pretvara Aju Sofiju u džamiju, State Department razočaran
Erdogan: Kritike zbog Aje Sofije su napad na suverenitet Turske
Crkva Svete mudrosti ili Aja Sofija izgrađena je početkom petog veka i više od devet vekova bila je crkva u kojoj su se krunisali vizantijski carevi.
Osmanski sultan Mehmed II ju je nakon osvajanja Konstantinopolja 1453. pretvorio u džamiju. Tada su joj dograđeni minareti, a u unutrašnjosti izvedene znatne prepravke.
Nakon Prvog svetskog rata, raspada Osmanskog Carstva i osnivanja sekularne Republike Turske, a po nalogu Kemala Ataturka, pretvorena je 1934. u muzej. Tada su otkriveni mnogi mozaici i arheološki ostaci starije Konstantinove bazilike.
Više zemalja, među kojima SAD, Francuska i Rusija osudile su Ankaru zbog pretvaranja Aja Sofije u džamiju, za šta se turski predsednik Redžep Tajip Erdogan zalagao godinama.
Državno veće - najviši upravni sud Turske presudilo je 10. jula u korist grupe koja je tražila da se poništi odluka Saveta ministara iz 1934. godine kojom je Aja Sofija pretvorena u muzej, jer sumnjaju u autentičnost potpisa osnivača savremene Turske, Mustafe Kemala Ataturka na tom dokumentu.
I Papa Franja je 12. jula rekao da je "jako pogođen" odlukom Turske da pretvori Aja Sofiju u džamiju.
"Moje misli idu u Istanbul, mislim na Aja Sofiju. Jako se osećam pogođeno", rekao je papa tokom nedeljne molitve.