Šefica OEBS-a u BiH poručila da je trenutno najvažnije obezbijediti novac za izbore
Trenutno je najvažnije da Savjet ministara Bosne i Hercegovine (BiH) donese potrebne odluke o izdvajanju novčanih sredstava koja su potrebna za organizaciju Opštih izbora u BiH u oktobru 2022. godine.
Poručila je to Kathleen Kavalec, šefica Misije Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH tokom posjete Tuzli (sjeveroistok BiH) u ponedjeljak, 21. marta.
Ona je, u izjavi koju prenosi FENA, navela da je razočarana što bh. politički lideri nisu postigli sporazum o potrebnim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.
„Mi nećemo odustati. Nastavit ćemo raditi na tome. Moram reći da se radujemo izborima u oktobru koji trebaju biti organizovani u skladu s međunarodnim obavezama ove države kao države članice OEBS-a“ navela je Kavalec.
Posljednja runda razgovora o izmjenama Izbornog zakona neuspješno je završena u nedjelju 20. marta.
Pregovori sa političkim strankama BiH vođeni posredstvom međunarodnih pregovarača Angeline Eichhorst, direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS), i Michaela Murphyja, novoimenovanog ambasadora SAD-a u BiH.
Šefica Misije OEBS-a poručila je da će ta organizacija i aktivno dalje raditi u sferi izborne reforme, „jer su posvećeni odredbama koje se tiču integriteta izbornog procesa u BiH“.
„Na osnovu poziva BiH Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava u četiri navrata je pratila provođenje izbora i o tome napravila izvještaj i ukazala na različite manjkavosti te dala konkretne preporuke za otklanjanje tih manjkavosti iz izbornog procesa“, rekla je Kathleen Kavalec.
Podsjetila je da BiH, kao država članica OEBS-a ima obavezu da organizuje demokratske izbore u redovnim intervalima.
Kavalec je navela i da je OEBS zabrinut zbog narušavanja povjerenja građana u izborni proces te su iz tog razloga, kako je kazala, mnogo puta pozivali na donošenja potrebnih izmjena i dopuna kojima bi se ojačali integritet i transparetnost izbornog procesa.
Izjava Kavalec dolazi nakon što je u nedjelju lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović izjavio da “apsolutno nema uvjeta da se organiziraju izbori”.
Bez dogovora o Izbornom zakonu nakon devet mjeseci pregovora
Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH trajali su devet mjeseci.
Učestvovali su lideri šest domaćih političkih partija - Stranka demokratske akcije (SDA), Narod i Pravda, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990), Savez za bolju budućnost (SBB) i Narodni evropski savez (NES).
Suština izmjena Izbornog zakona jeste u provođenju presuda Evropskog suda za ljuska prava kojima se traži ukidanje diskriminatornih odredbi koje onemogućavaju svim građanima da biraju i da budu birani, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Hrvati traže da im se osigura izbor "legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH", kao i delegata u Domu naroda Federacije BiH, te Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom sa sjedištem u Federaciji BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Hrvatske stranke traže da tamo gdje u Ustavu i Izbornom zakonu piše ''Hrvat'', ''Bošnjak'' odnosno ''Srbin', stoji ''predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda i svih drugih građana'', te isto tako za bošnjačkog, te srpskog člana Predsjedništva BiH.
Prema sadašnjem Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)".
To je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima i ostalim ''nekonstitutivnim'' narodima, mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je četiri odluke protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.
Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.
Nijedna od ovih presuda nije provedena. Presude može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga.
Poručila je to Kathleen Kavalec, šefica Misije Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju (OEBS) u BiH tokom posjete Tuzli (sjeveroistok BiH) u ponedjeljak, 21. marta.
Ona je, u izjavi koju prenosi FENA, navela da je razočarana što bh. politički lideri nisu postigli sporazum o potrebnim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.
„Mi nećemo odustati. Nastavit ćemo raditi na tome. Moram reći da se radujemo izborima u oktobru koji trebaju biti organizovani u skladu s međunarodnim obavezama ove države kao države članice OEBS-a“ navela je Kavalec.
Posljednja runda razgovora o izmjenama Izbornog zakona neuspješno je završena u nedjelju 20. marta.
Pregovori sa političkim strankama BiH vođeni posredstvom međunarodnih pregovarača Angeline Eichhorst, direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS), i Michaela Murphyja, novoimenovanog ambasadora SAD-a u BiH.
Šefica Misije OEBS-a poručila je da će ta organizacija i aktivno dalje raditi u sferi izborne reforme, „jer su posvećeni odredbama koje se tiču integriteta izbornog procesa u BiH“.
„Na osnovu poziva BiH Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava u četiri navrata je pratila provođenje izbora i o tome napravila izvještaj i ukazala na različite manjkavosti te dala konkretne preporuke za otklanjanje tih manjkavosti iz izbornog procesa“, rekla je Kathleen Kavalec.
Podsjetila je da BiH, kao država članica OEBS-a ima obavezu da organizuje demokratske izbore u redovnim intervalima.
Kavalec je navela i da je OEBS zabrinut zbog narušavanja povjerenja građana u izborni proces te su iz tog razloga, kako je kazala, mnogo puta pozivali na donošenja potrebnih izmjena i dopuna kojima bi se ojačali integritet i transparetnost izbornog procesa.
Izjava Kavalec dolazi nakon što je u nedjelju lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović izjavio da “apsolutno nema uvjeta da se organiziraju izbori”.
Bez dogovora o Izbornom zakonu nakon devet mjeseci pregovora
Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH trajali su devet mjeseci.
Učestvovali su lideri šest domaćih političkih partija - Stranka demokratske akcije (SDA), Narod i Pravda, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990), Savez za bolju budućnost (SBB) i Narodni evropski savez (NES).
Suština izmjena Izbornog zakona jeste u provođenju presuda Evropskog suda za ljuska prava kojima se traži ukidanje diskriminatornih odredbi koje onemogućavaju svim građanima da biraju i da budu birani, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Hrvati traže da im se osigura izbor "legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH", kao i delegata u Domu naroda Federacije BiH, te Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom sa sjedištem u Federaciji BiH predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.
Hrvatske stranke traže da tamo gdje u Ustavu i Izbornom zakonu piše ''Hrvat'', ''Bošnjak'' odnosno ''Srbin', stoji ''predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda i svih drugih građana'', te isto tako za bošnjačkog, te srpskog člana Predsjedništva BiH.
Prema sadašnjem Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)".
To je odrednica koja onemogućuje Jevrejima, Romima i ostalim ''nekonstitutivnim'' narodima, mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je četiri odluke protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu presudu.
Evropski sud za ljudska prava je proglasio dijelove Ustava BiH diskriminatornim, najprije 22. decembra 2009. u predmetu “Sejdić-Finci”, te kasnije u presudama u predmetima “Pilav”, “Zornić”, “Šlaku” i “Pudarić”.
Nijedna od ovih presuda nije provedena. Presude može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga.