Zašto Rusija ima baš takvu zastavu?

Službeno nije objašnjeno što znače tri boje na ruskoj zastavi (u svakom slučaju, to nije regulirano nijednim zakonom), i zbog toga u narodu postoje različita tumačenja. Najpopularnije tumačenje vezano je za europsku heraldiku: bijela boja simbolizira otvorenost, plava vjernost, a crvena hrabrost, velikodušnost i ljubav. Postoji i "geografska" verzija. Naime, početkom 18. stoljeća ruska država imala je tri povijesne oblasti, i svaka boja je simbolizirala jednu od njih: crvena Veliku Rusiju (zapadni dio sadašnje Rusije), bijela Bijelu Rusiju (Bjelorusija) i plava Malu Rusiju (dio današnje Ukrajine). Zbog toga je, po ovoj verziji, Petar Prvi (vladao 1682-1725) iskoristio upravo te boje.

Za vrijeme Petrovih potomaka iz dinastije Romanov u Rusiji je nastupilo "dvovlašće" zastava. Bijelo-plavo-crvena zastava je bila trgovačka, a pored nje se koristila i crno-žuto-bijela zastava koja se sada u žargonu zove "imperijalistička".

Brodska zastava Jedan od najvažnijih zadataka Petra Prvog bilo je formiranje ruske flote i izlazak u more. Rusija nije imala izlazak u more kada je on počeo vladati. Kako piše povjesničar Georgij Vilinbahov, predsjednik heraldičkog savjeta Rusije, Petar je koristio bijelo-plavo-crveni barjak još prije stvaranja pomorske flote, dok je plovio rijekama na prvim ruskim brodovima.

Najzgodniji muškarci SSSR-a

Postoji verzija da je boje za zastavu car posudio od Nizozemske, tadašnje moćne pomorske sile, gdje je Petar odlazio da se upozna s načinom života u europskim zemljama. Vilinbahov, međutim, ističe da je mladi car koristio trobojku još prije odlaska u Nizozemsku i iz toga izvodi zaključak da se Petar orijentirao upravo na ruske tradicije. Počevši od njegove vladavine bijelo-plavo-crveni barjak se koristi kao zastava ruske flote. Pod tom zastavom su plovili trgovački brodovi Ruske imperije.

Jedna imperija, dvije zastave Za vrijeme Petrovih potomaka iz dinastije Romanov u Rusiji je nastupilo "dvovlašće" zastava. Bijelo-plavo-crvena zastava je bila trgovačka, a pored nje se koristila i crno-žuto-bijela zastava koja se sada u žargonu zove "imperijalistička". Aleksandar II (vladao 1855-1881) proglasio je tu zastavu nacionalnom. Crna i žuta boja su uzete sa grba Rusije, na kojem je tada bio dvoglavi orao na zlatnoj pozadini, a bijela je bila boja Georgija Pobedonosca, svetog pokrovitelja Rusije.

Heraldičar Vladimir Medvedev u razgovoru s dopisnikom lista Izvestia ističe da u Ruskoj imperiji nije postojala jedinstvena nacionalna zastava. Carevi često nisu bili istog mišljenja. Primjerice, Aleksandar III (1881-1894) je ukinuo odluku Aleksandra II i naredio da se u svečanim prilikama koristi bijelo-plavo-crvena zastava. Nju je on tretirao kao "isključivo rusku". Često su korištene i jedna i druga. O praznicima je na državnim institucijama isticana "imperijalistička", a ne trgovačkim bijelo-plavo-crvena.

Kako su Nikolaj II., Staljin i Brežnjev uspostavljali vezu s nadnaravnim?

Vilinbahov piše da je ruska trgovačka zastava posebno dobila na značaju tijekom 1840-ih, kada su sudionici panslavenskog kongresa (predstavnici slovenskih zemalja koje su se borile za neovisnost) odabrali bijelu, plavu i crvenu boju kao simbole bliskosti sa Rusijom i jedinstva slavenskih naroda. Danas se te tri boje mogu vidjeti na zastavama mnogih zemalja koje su već stekle neovisnost. To su Češka, Slovačka, Srbija, Hrvatska i Slovenija.  

Od crvene zastave do nacionalnih boja Nakon Oktobarske revolucije 1917. godine obje zastave iz carskog razdoblja su zabranjene. Umjesto njih je uvedena crvena zastava sa srpom, čekićem i petokrakom - jedan od simbola sovjetske vlasti. Bijelo-plavo-crvenu trobojku su koristili emigranti koji nisu bili komunisti. Upravo zbog toga je krajem 1980-ih i početkom 1990-ih trobojka postala simbol demokratskih prosvjeda protiv sovjetske vlasti koja je tada odbrojavala svoje posljednje dane.

U novoj Rusiji je od 1991. godine bijelo-plavo-crvena službeno postala državna zastava. I pored toga, na političkim mitinzima i danas se mogu vidjeti crvena sovjetska zastava (nose je komunisti) i crno-žuto-bijela "imperijalistička" (koriste je monarhisti i desničari). Periodično zastupnici Liberalno-demokratske partije predlažu da se "imperijalistička" zastava proglasi državnom, argumentirajući prijedlog time što su pod ovom zastavom održane "sjajne pobjede", ali njihova inicijativa zasada nije provedena. Kako ističe heraldičar Vladimir Medvedev, bijelo-plavo-crvena je odavno prihvaćena kao državna zastava.

Najbolji Staljinov diverzant