OTKRIVAMO DETALJE AKCIJSKOG PLANA NA KOJI SE OBVEZALA RH ZBOG UVOĐENJA EURA Ovo su ključne reforme koje ćemo morati provesti u sljedećih godinu dana
Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija (EK) očekuju da će u roku od godinu dana donijeti cjelovitu ocjenu reformskih poteza na koje se Hrvatska obvezala u Pismu namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM 2), navodi se u priopćenju ESB i EK, koje je u ponedjeljak navečer objavio HNB nakon sastanka ministara financija eurozone i Danske, predsjednika ESB-a, guvernera središnje banke Danske, predstavnika EK, te Zdravka Marića, hrvatskog ministra financija i Borisa Vujčića, guvernera HNB-a.
- Pozdravljamo namjeru Hrvatske da prihvati potrebne uvjete za uspješan ulazak u ERM2 i što se obvezala provesti brojne reformske poteze, navodi se u priopćenju. To bi značilo da Hrvatska može ući u ERM2 već 2020. kao i da bi Hrvatska već 2023. mogla prijeći na euro.
Uz ovo priopćenje objavljeno je i Pismo namjere koje je Hrvatska uputila ESB-u i EK, a koje sadrži popis reformi, kao i akcijski plan tih reformi u kojima se navode institucije koje će provesti te mjere i datumi do kada se moraju donijeti potrebni zakoni i propisi za njihovu provedbu.
Hrvatska se tako u pismu namjere obvezala na provedbu reformi u šest područja: daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava uspostavom bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke; jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike uvođenjem eksplicitnog mandata za mjere usmjerene na zajmoprimce; jačanje okvira za sprječavanje pranja novca; unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka; poboljšanje upravljanja u javnom sektoru; te smanjenje administrativnog i financijskog opterećenja za gospodarstvo.
Potom se pojašnjava što svaka od tih reformi podrazumijeva, kao i namjeru da Hrvatska prihvati sve obveze vezane za njezino sudjelovanju u Bankarskoj uniji eurozone. U okviru akcijskog plana se, zatim, posebno naglašava kako će do svibnja 2020. Hrvatski sabor prihvatiti izmjene zakona o kreditnim institucijama i HNB-u koje će predložiti HNB i Ministarstvo financija, kao i zakon o ratifikaciji međuvladine suradnje. U okviru potrebnih zakona koji se trebaju donijeti do svibnja 2020. će se tako dodatno uskladiti propisi HNB-a s eurozonom koji se tiču omjera kredita i kolaterala koje banka izdaje, omjera kredita i prihoda dužnika, dužine trajanja kredita, amortizacijskih kriterija i ostalih zahtjeva koji smjeraju prema smanjivanju rizika kreditiranja.
Do kraja trećeg kvartala ove godine se, pak, mora donijeti Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika, a do kraja godine Pravilnik o objedinjenom registru računa, u cilju pojačanje borbe protiv pranja novca. Kada je u pitanju unapređenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, Akcijskim planom je definirano da do kraja 2019. Vlada mora donijeti novu regulaciju interne organizacijske sheme u Državnom zavodu za statistiku (DZS), a do travnja 2020. Hrvatski sabor mora donijeti Zakon o službenoj statistici koji treba dodatno ojačati nezavisnost DZS-a, pogotovo kada je u pitanju izbor njegova ravnatelja. Jednako tako, DZS do travnja 2020. mora donijeti Politiku revizije statistike nacionalnih računa, kao i Memorandum o razumijevanju između DZS-a, Ministarstva financija i HNB-a.
U dijelu Akcijskog plana vezanog za poboljšanje upravljanja u javnom sektoru, Hrvatska se, odnosno Centar za restrukturiranje i privatizaciju (CERP), obvezuje do travnja 2020. raspisati javne natječaje za prodaju vlasništva u 90 tvrtki u kojima ima do 25 posto vlasništva. Hrvatska se, nadalje, obvezala da će do kraja ove godine donijeti dva zakona koji će deregulirati javnu upravu i smanjiti broj politički imenovanih državnih dužnosnika u javnoj upravi, kao i na preciznije definiranje uloge i financiranja brojnih agencija.
Također, Akcijski plan donosi i obvezu Hrvatske da do kraja ove godine donese 100 mjera za smanjenje administrativnog opterećenja koje će se implementirati do travnja 2020., a u tom razdoblju mora biti provedena i nova faza liberalizacije tržišta roba i usluga, kao i smanjivanja parafiskalnih nameta. Do travnja 2020. se zato moraju donijeti podzakonski akti kojima se deregulira rad ljekarni, a HZZO mora objaviti natječaj za pružanje usluga fizikalne terapije.
Ključne obveze iz akcijskog plana