Biolozi iz Sibira stvorili umjetne krvne žile
Jake krvne žile
„Kombinacija odabranih stanica čini transplantat snažnim i izdržljivim“, rekla je studentica Državnog sveučilišta u Novosibirsku Anna Smironova, sudionica istraživanja. „Mješavina hitozana i polikaprolaktona ima svoje prednosti. Hitozan ima fantastične biološke karakteristike: ne provocira imunološki odgovor, biokompatibilan je kada se presadi u tijelo i ima antimikrobna svojstva. No materijali koji se izvode iz njega nisu dovoljno jaki.“
Zato su znanstvenici pomiješali hitozan s polikaprolaktonom koji kompenzira taj nedostatak. Ova je mješavina mnogo jača od svake komponente zasebno.
Nakon niza eksperimenata, istraživači su izračunali optimalni omjer komponenata za najučinkovitije generiranje tkiva na površini membrane. Ispostavilo se da ljudske stanice nakon kolonizacije zadržavaju svoja funkcionalna svojstva.
Uslijedili su eksperimenti na miševima i nove su žile implantirane u aorte. Testovi su potvrdili da su transplantati ispunjeni stanicama dovoljno snažni da reagiraju na promjene u krvnom tlaku.
„Ultrazvučni pregled i magnetska rezonancija su potvrdili da nakon implantacije, i tijekom čitavog trajanja eksperimenta, aorta miševa ostaje prohodna i da se pulsirajući protok krvi zadržava u implantatu”, rekla je Smirnova.
Histološka analiza pokazuje da nakon bilo kojeg vremenskog razdoblja - dva tjedna ili 24 tjedna - modificirani transplantati nastavljaju formirati potrebne funkcionalne slojeve stanica i integrirati se u okolno tkivo. Sibirski znanstvenici će nastaviti svoja istraživanja.